Arktik bi prvi put za sto hiljada godina mogao ostati bez leda ove ili sljedeće godine, piše Indipendent pozivajući se na studiju profesora Pitera Vodhemsa sa Univerziteta u Kembridžu.
Podaci sa satelita dobijenih od Nacionalnog američkog centra za snijeg i led pokazuju da je 1. juna 2016. godine površina morskog leda na Arktiku smanjena na 11,1 milion kvadratnih kilometara.
To je jedan i po milion kvadratnih kilometara manje od srednjeg pokazatelja za posljednjih trideset godina. A jedan i po milion kvadratnih kilometara je veličina od oko šest Britanija, precizira Indipendent.
Vodhems smatra da ove brojke potvrđuju njegove prognoze: Arktik bi mogao da ostane bez leda već u septembru ove godine.
Čak i ako se led ne istopi u potpunosti, velika je vjerovatnoća da će ga ove godine biti rekordno malo. Mislim da je razumno pretpostaviti da će se njegova površina smanjiti na milion kvadratnih kilometara ove godine, a ukoliko se to ne desi ove, desiće se već sljedeće godine – dodao je profesor.
On je istakao da će bez leda ostati srednji dio Arktika i Sjeverni pol. Veći dio preostalog leda biće zarobljen između mnoštva ostrva raspoređenih duž sjeverne obale Kanade.
Vodhems smatra da će se zbog ovog topljenja leda temperatura u svijetu prosječno povećati za 0,6 stepeni Celzijusa u narednih pet godina. Takva perspektiva je “zastrašujuća”, navodi profesor.
Neki drugi naučnici skeptični su prema prognozama Vodhemsa. Konkretno, profesor Dženifer Frensis sa Ratgerskog univerziteta smatra da Arktik neće ostati bez leda prije 2030-2050. godina.
Međutim, ona smatra da rekordno niska količina leda u ovoj oblasti izaziva zabrinutost i zaslužuje pažnju. Mislim da nas u septembru čeka novi rekord. To je potpuno moguće – dodala je Frensis.(Izvor: sputniknews.com)
