Krstovdan, pa Bogojavljanje: Evo šta danas ne smijete raditi

Krstovdan, pa Bogojavljanje: Evo šta danas ne smijete raditi

SHARE

Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanske vjere.

Isusa Hrista je na rijeci Jordan krstio Jovan Krstitelj koji je ljude krštavao, pripremajući ih tako za dolazak Mesije.

Predanje kaže da je Jovan prepoznao Mesiju u Isusu koji je došao na Jordan da se krsti, a jevanđelisti su zapisali njegove riječi: “Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni”.

Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, jer se smatra da su se u trenutku krštenja prvi put zajedno pojavili Otac, Sin i Duh Sveti, čime je prvi put objavljena tajna Svete Trojice koji su postali simbol vjere.

Duh Sveti je u obliku svjetlosnog goluba, kako je zapisano, sletio na glavu Sina Božijeg, a potom su se nebesa otvorila i čuo se glas Boga Oca: “Ovo je sin moj ljubezni koji je po mojoj volji”.

Isus Hristos živio je ovozemaljski život još tri godine poslije krštenja, ispunivši svoju misiju iskupljenja ljudskog roda od praroditeljskog grijeha.

Na ovaj praznik u hramovima se osveštava Bogojavljenska vodica koja se smatra ljekovitom i zaštitom od nečistih sila. Bogojavljenska voda čuva se u kućama do sljedećeg velikog vodoosvećenja.

Na praznik Bogojavljenja, prema našem narodnom običaju, vjernici izmjenjuju pozdrave – “Bog se javi!” i “Vaistinu se javi!”.

U mnogim gradovima i mjestima održava se takmičenje plivača u vađenju Časnog krsta iz vode.
NARODNA VJEROVANJA NA KRSTOVDAN

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog Teopempta i Teonu, praznik koji je u narodu poznat kao Krstovdan.

Ovaj praznik prethodi sutrašnjem velikom prazniku Bogojavljenju i preksutrašnjem Svetom Jovanu – Jovanjdanu, koji su u crkvenom kalendaru upisani crvenim slovom.

Starokalendarske pravoslavne crkve današnji dan, 18. januar, nazivaju Krstovdanom (zimskim), koji zapravo nije praznik, on predstavlja samo navečerje Bogojavljenja. Posti se strogo, prvi put poslije Božića, jer je do ovog dana bilo razrješenje zbog velikog praznika. Zato je u našem narodu ostala izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Kad je Krstovdan preko nedjelje, u hramovima se prije podne služe carski časovi, poslije podne liturgija Svetog Vasilija Velikog.

Poslije liturgije obavlja se veliko osvećenje vodice u samom hramu (vodokršće), dok se sutradan, na praznik, voda osvećuje van hrama, na rijekama ili drugim otvorenim mjestima.

Za vjernike obje vodice su od istog značaja.

Prilikom vodoosvećenja, moli se da voda bude na izbavljenje od grijehova, za iscjeljenje i očišćenje duše i tijela, na osvećenje srca i uma i na svaku izvrsnu korist, da ona bude voditelj u vječni život i odgoni svaki nasrtaj vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

U tu svrhu, za koju je osvećena, dovoljno je ponijeti je u nekoj manjoj boci i čuvati preko godine, koristeći je samo u izuzetnim prilikama.

Na današnji dan se posti za dobro zdravlje. Prema narodnim običajima na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.

srna / telegraf

Nema komentara

KOMENTARIŠI