Narodna vjerovanja: Ove dvije stvari izbjegavajte za Vaskrs

0
345

U tom smislu, Vaskrs je hrišćanska Pasha koja označava prelazak sa Hristom iz smrti u život, sa zemlje u vječni nebeski život.

Vaskrs se zove i Pasha, po ugledu na starozavjetni praznik koji su Jevreji svetkovali u proljeće, u spomen čudesnog oslobođenja iz egipatskog ropstva. Pošto je Hristovo vaskrsenje bilo u nedjelju, toga dana će se hrišćani sjećati i slaviti svoje oslobođenje od grijeha i smrti.

Toga dana je novozavjetni praznik Vaskrs, a na taj dan crkva pjeva: “Ovo je dan koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu”.

Vaskrsu je, prema običaju, prethodio sedmonedjeljni vaskršnji post, najduži u godini. Vaskrs je ove godine 1. maja.

Period od sedam nedjelja je vrijeme posta i odricanja, običaj koji je nastao na temelju vjerovanja da se uzdržavanjem od obilja mrsne hrane i poslastica može zadobiti milost Božija.

Vaskrs (ili Uskrs) je oduvek bio “praznik nad praznicima” pravoslavnog srpskog naroda, čije je praznovanje uobičajeno najradosnije.

Posebno važno mjesto u tradiciji Vaskrsa zauzima crveno jaje – simbol života, a njegova crvena boja simboliše želju za zdravljem i napretkom. Vjernici farbaju jaja na Veliki četvrtak ili na Veliki petak, a šaranja su različita, pomoću voska, lampe i pera, raznim travkama, pa čak i četkicom i bojama.

Prvim crvenim uskršnjim jajetom vjernici bi se omrsili na dan Vaskrsa i time okončali sedmonedjeljni post. Jaja crvena ili šarena, daruju se rođacima i prijateljima i svima onima koji uđu u kucu. Šarena jaja simbolizuju ljubav i sreću.

U današnje vrijeme, na sto se iznose ukusne čorbe od povrća ili jagnjetine, jagnjeće pečenje i razna jela od mesa, sarmice od zelja, salate od kuvanih jaja, mladi luk, rotkvice, zelena salata. Cveće koje tog dana ukrašava kuću su zumbuli, narcisi, lale…

Domaćica rano budi ukućane da se umiju vodom. Rano se odlazi u crkvu, na jutrenje i Vaskršnju liturgiju, sa sobom se nose jaja, jedan dio podeli se po crkvi, a drugi poslije bogosluženja komšijama, prijateljima, rođacima, pred crkvom…

Gdje nema crkve ljudi se u selima okupljaju oko “zapisa”.

Tu je dolazio sveštenik, dijelila su se jaja, sjekao kolač, prvi put mrsilo, a muškarci se dogovarali ο litiji koja se nosi sutradan oko sela.

Uobičajen pozdrav je “Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse”, i on se upotrebljava u toku cijele naredne sedmice.

Ima, međutim, u narodnoj tradiciji i vjerovanja prema kojima bi na ovaj veliki praznik obavezno trebalo izbeći dvije stvari. Naime, vjeruje se da nikako na ovaj veliki praznik ne treba – kasno da se ustaje i kasno liježe… Vjerovalo se, naime, da to donosi “zastoj u napretku”.

Stoga, ako poštujete narodna vjerovanja, znate šta vam je činiti!

Kad se završi služba u crkvi, ljudi, žene, dijeca, svečano obučeni, zasjeli bi oko nje ili na obižnjim livadama, ako je lijepo vrijeme.

Tu se pored jaja jelo sve od bijelog mrsa i pečenog mesa. Pila se rakija i vino, igralo, pjevalo i veselilo.

telegraf.rs
loading...
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here