Šest mitova o automobilima koji vas puno koštaju

0
333
Većina nas gleda na automobile kao nešto između sastavnog dijela svakodnevnog života i samoubilačke zvijeri koja svako malo može eksplodirati.To je zato što svi znamo da je samo pitanje vremena dok se nešto gadno ne pokvari, a onda nam se loše piše. Posljedica toga su brojna pravila o održavanju ljubimaca na četiri točka koja se prenose s koljena na koljeno, vrijedna mudrost predaka pomoću koje možemo držati automehaničara što dalje od našeg novčanika.

Jedini je problem u tome što je dobar dio tih savjeta u najboljem slučaju zastario, a u najgorem samo stvara dodatnu štetu.

6. Promijenite ulje svakih 5.000 kilometara

Mit – Kako bi što više produžili život vašeg motora trebali bi promijeniti ulje i filter svakih 5.000 kilometara. A zatim bi možda trebali izmoliti i molitvu bogovima kvarova kako bi ih udobrovoljili da poštede naš auto.

Stvarnost – Uvjerenje kako se ulje mora mijenjati svakih 5.000 kilometara toliko je rašireno da čak ima i svoju Wikpedia stranicu – kako bi ga se raskrinkalo! Ova zabluda ima svoje korjene još u sedamdesetima, kada je tehnologija ulja još bila u povojima i motor nije radio u urednoj i kontrolisanoj okolini kao sada. Ali tokom decenija tehnologija je toliko napredovala da je i životni vijek ulja u vašem automobilu sada daleko duži od tih 5.000 kilometara.

Zašto se onda još uvijek držimo toga. Zato što očito niko ništa nije rekao proizvođačima ulja. Te jadne, naivne firme, u svom neznanju još uvijek ‘preporučuju’ mijenjanje ulja svakih 5.000 kilometara, uprkos činjenici da se već godinama prodaju sintetička ulja koja bez problema traju i do 25.000 kilometara.

Jasno, mijenjanje svakih 5.000 kilometara neće naškoditi autu, kao niti mijenjanje svakih 2.000, ili svakih 1.000 kilometara. A možete jednostavno crijevom pričvrsti cisternu iz koje će cijelo vrijeme u vaš auto curiti svježe ulje.

Koliko bi onda često trebali mijenjati ulje? Onoliko koliko proizvođač motora vašeg auta kaže. Za većinu automobila proizvedenih u zadnjih desetak godina to je oko 12.000 kilometara, ali može biti i sve do 30.000.

A neki ljudi prodaju auto prije nego što i dođu do te brojke.

5. Zagrijte motor prije nego što krenete

Mit – Kada god upalite motor, posebno kada je vani hladno, morate ga pustiti da se zagrije do svoje normalne temperature, inače će eksplodirati. Ili tako nešto.

Stvarnost – Dokle god ne pritiskate pedalu za gas cijelo vrijeme do kraja, možete krenuti čim okrenete ključ. Mit ima razumljivo porijeklo: raznim dijelovima motora i ulju treba nešto vremena dok se ne ugriju prije nego što počnu raditi punim kapacitetom. Ali, ako držite motor u ‘leru’ trebaće mu puno više vremena da se zagrije, tako da će na kraju biti puno više habanja zbog hladnog starta na taj način nego da odmah lagano krenete.

Razmislite malo, ako vam motor radi, i tako stvara energiju, pa zašto se ona ne bi koristila za pokretanje vozila. Uz to, postoje i drugi djelovi automobila kojima treba zagrijavanje, poput transmisije i ležajeva točkova, a njima se ne pomaže dok auto miruje.

Samo izbjegavajte troznamenkaste brzine i nagla ubrzanja prvih nekoliko kilometara i možete odmah krenuti, bez obzira kolika je zima vani.

Jasno, ovo se odnosi na novije aute, s ubrizgavanjem goriva. Ako imate neki od starijih modela, onda ćete ipak morati provesti malo više vremena na parkiralištu.

4. Aditivi za gorivo su dobri za vaš motor

Mit – Benzin je ionako samo nakupina mrtvih dinosaura. Prepun je prljavštine, taloga i komadića kostiju. Aditivi pomažu u spriječavanju nakupljanja prljavštine koja bi mogla začepiti dovod goriva. Neki navodno mogu i smanjiti potrošnju goriva ili spriječiti smrzavanje dovoda.

Stvarnost – Benzin stvarno sadrži smeće koje se taloži u motoru. Zbog toga svaki proizvođač i mora dodati deterdžente koji spriječavaju nakupljanje taloga. Naknadno koriščenje aditiva je poput trljanja dva sapuna zajedno, ne čistite ništa više ali zato djelujete glupo dok to radite.

Antifriz aditivi za benzin isto su većinom beskorisni jer je većina benzina dobra do temperatura od -40°C, a ako se vozite po vremenu hladnijem od toga, vrijeme je da se preselite.

3. Redovito podešavajte motor

Mit – Podešavanje motora pomaže da vam auto radi s najboljim performansama i vaš mehaničar bi to trebao redovito raditi kako bi produžio rok trajanja vašeg motora. Ako ne idete na podešavanje svakih šest mjeseci, vozilo će vam se urušiti i implodirati.

Stvarnost – Većina ‘podešavanja motora’ samo je skup naziv za zamjenu svjećica i zračnog filtera. Stvar je u tome da su stari automobili imali mnogo različitih komponenti koje su morali pažljivo balansirati kako bi auto radio pravilno.

Ali danas sve to kontroliše automobilski računar i ne može se tek tako promjeniti bez nabavke novog čipa.

Iako je vjerojatno mudro odvesti auto mehaničaru nakon svakih 80.000 kilometara kako bi vam provjerio svjećice, remenje i razne tekućine u autu, računar se bez problema nosi sa redovnim podešavanjima, ionako sve provjerava hiljade puta u sekundi, i automatski vrši podešavanja.

2. Pripremite auto za zimu

Mit – Zbog brutalnih zimskih uvjeta kojima je izložen vaš auto, mnogi mehaničari preporučuju posebnu pripremu kako bi izmjenili sve tekućine u s onima otpornim na hladnoću.

Stvarnost – Osim stavljanja zimskih guma i prilagođavanja pritiska u istima, vaš je auto potpuno spreman za zimu. Ovaj mit još je jedan ostatak iz prošlih vremena kada su postojala posebna ulja za ljeto i posebna za zimu.

To je zbog toga što ulje postaje gušće na niskoj temperaturi a rjeđe na visokoj. Zbog toga bi ljetno ulje bilo previskozno za zimske uvjete, dok bi zimsko bilo prerijetko kad zatopli.

Danas ulja jednako funkcioniraju i ljeti i zimi, jer je neki inžinjer shvatio da se izmjene godišnjih doba ionako događaju svake godine. Zbog toga su moderna ulja prilagođena svim temperaturama. A u vezi tekućine za hlađenje motora, osim ako ne živite negdje daleko na sjeveru, čak su i ljetne tekućine prilagođene za temperature do -36.7°C.

1. Visokooktansko gorivo je bolje za vaš motor

Mit – Korištenje premijskog, visokooktanskog goriva daje vam više snage i ujedno smanjuje potrošnju, a i motor vam bolje radi. Samo razmislite o tome, kao i u slučaju plate ili seksualnih partnera – veći brojevi su uvijek bolji.

Stvarnost – S izuzetkom malog postotka automobila koji zahtijevaju visokooktansko gorivo, korištenje tako nečega neće nimalo pomoći vašem autu. Motori s visokim stepenom kompresije, poput onih u sportskim automobilima zahtijevaju visokooktanski benzin, kako ne bi prerano eksplodirao u motoru.

Većina automobila koristi motore s nižim stepenom kompresije, tako da prerane detonacije nisu problem. Korištenje visokooktanskog benzina neće vam dati više snage, niti će smanjiti potrošnju, niti će motor raditi bolje. Količina oktana samo pokazuje koliko je gorivo otporno na prerane eksplozije i nama nikakve veze s količinom energije.

U stvari, s obzirom da mnogi prodavači goriva sada dodaju 10 posto etanola u svoj benzin (čisti etanol ima oktanski rejting od 113, ali ustvari ima 34% manje energije od benzina), ukupna količina oktana često je i malo viša od službene oznake – npr 87-oktanski benzin bliže je 90 oktana nakon što mu je dodano 10% etanola. /NN/

loading...
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here