Sudbina proročice Baba Vange: Slijepa i siromašna znala je najveću tajnu čovječanstva

0
192

 

Slijepa i siromašna znala je najveću tajnu čovječanstva

Baba Vanga, pravim imenom Vangelia Pandeva Dimitrova Gušterova, bila je jedna od najznačajnijih proročica nove istorije. Prvu popularnost nevjerovatno tačnim predviđanjima stekla je na prostoru bivše Jugoslavije i Sovjetskog saveza, a pogotovo u rodnoj Bugarskoj. Kako je predvidjela događaje do 3793. godine, uključujući i 3. svjetski rat koji je trebao početi 2010., broj njenih poklonika i kritičara se ubrzo povećao širom svijeta. Djetinjstvo i rana mladost Vangina sestrična, Kasimira Stajanova, tvrdi da je proročica odrasla u siromašnoj porodici. Roditelji su joj bili seljaci, neutvrđene nacionalnosti. Majka joj je rano preminula, dok se otac kasnije priklonio “Unutrašnjoj makedonsko-odrinskoj revolucionarnoj organizaciji”. Kada je imala 12. godina, Vanga je sa porodicom napustila rodnu Strumicu i započela život u Novom Selu. Godinu dana kasnije teško je ozlijeđena u oluji nakon koje joj je postupno počeo slabiti vid kojeg je do 16. rođendana u potpunosti izgubila. Nesreća se ujedno povezuje sa početkom njenih proročanskih sposobnosti i vizija. Do punoljetstva je živjela u sanatorijumu u blizini Beograda.  U školi za slijepe u Zemunu je učila kućne poslove da bi se potom vratila u Bugarsku i brinula o mlađoj braći i sestrama. Godine 1940. ostala je bez oca pa je porodica upala u teške finansijske probleme. Navodno je upravo u tom razdoblju otkrila da ima sposobnost komuniciranja sa svecima. Vizije U javnost je prvi put stupila početkom aprila 1941. Govorila je da je više puta u posjetu došao “ozaren jahač” i otkrio kako će se “uskoro dogoditi strašne stvari”. I zaista… njemački Wehrmacht je 6. aprila krenuo prema Jugoslaviji. Svjedoci tvrde da je Vanga tih dana prošla kroz snažnu transformaciju te je komšije i rođake izvještavala o zdravlju njihovih najmilijih na ratnom polju. Priča o neobičnim sposobnostima proročice ubrzo se proširila po cijelom selu, a zatim i Bugarskoj. Sve više ljudi je dolazilo da je pita za savjet ili uslugu, a jedan od njih je bio i Dimiter Gušterov za kojeg se i udala. Sa suprugom se 1942. preselila u Petrič u kojem je brzo stekla ugled i dobila je nadimak “petrička gledarica”. Među njenim klijentima bio je i bugarski kralj Boris III. čiju je prevremenu smrt predvidjela. Komunistički režim krajem 40-ih nije bio blagonaklono raspoložen prema sposobnostima slijepe proročice. Konstantno ju je nadzirala policija, a vlast je poduzimala sve kako bi suzbila njen rad. Vanga se tada našla u neugodnom položaju između političkih struktura i muža kao i običnih ljudi. Upala je u krizu, a proročanstva je počela objavljivati nekontrolisano na javnim mjestima. Postala je najpopularnija osoba u regiji, a politički pritisak na nju je oslabio nakon suprugove smrti 1962.

Naučna istraživanja Za Vangine vizije su se 60-ih godina počeli pojačano zanimati obrazovani ljudi iz cijele Bugarske i šire. Dobila je posao na Institutu za sugestologiju na Bugarskoj akademiji nauka. Otvorena je posebna kancelarija u kojoj je primala klijente, a njena predviđanja su bilježili naučnici. Navodno je imala pravo u 80% slučajeva, pogotovo kada se radilo o utvrđivanju sudbina nestalih nakon rata. Dnevno je primala stotinjak klijenata, a zarada od svakog susreta išla je u državnu blagajnu. Lista čekanja je bila sve duža pa se u javnosti proširila priča kako za susret sa Vangom treba “dobra veza”. Neograničen pristup su imali političari i poznate osobe, a pojavljivanje u javnosti sa Babom Vangom smatralo se pravom privilegijom. Pred kraj života je dala da se sagradi crkva u gradiću Repite. Umrla je 11. avgusta 1996. u Sofiji, a pokopana je u “svojoj” crkvi. U njenoj kući u Petriču se od 2008. nalazi Muzej Babe Vange.

https://youtu.be/qE-sUHaS_fk

loading...
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here