Broj migranata u EU raste, ali ne preko balkanske rute

0
294

Broj ilegalnih migranata koji su u EU ušli preko zapadnog Balkana u novembru prošle godine manji je za 16 odsto u odnosu na isti mjesec 2019. godine, navodi se u najnovijem izvještaju Frontexa, granične službe EU.

Međutim, kako su istakli, ako se uzme prvih 11 mjeseci ove godine i uporedi s 11 mjeseci prošle, broj od 23.300 migranata 2020. dvostruko je veći nego lani. U novembru je, kako su izvijestili, preko zapadnog Balkana prešlo 3.200 migranata.

Uprkos tome što je preko zapadnog Balkana u novembru zabilježeno manje ilegalnih ulazaka, ukupno na spoljnim granicama EU brojevi rastu. Tako je, kako su izvijestili, zabilježeno 22.800 ilegalnih ulazaka u EU, odnosno čak 30 odsto više nego u prethodnom izvještaju za oktobar.

U Frontexu ove trendove tumače činjenicom da je značajno smanjen broj ulazaka na rutama ka istočnom i ka zapadnom dijelu Mediterana, ali da je zapadnoafrička ruta značajno doprinijela rekordnim brojevima prema Evropi.

Naime, kako pojašnjavaju, u novembru je putem ove rute na Kanarska ostrva pristiglo 8.150 migranata, a tokom cijele prošle godine registrovano ih je tek 517. Mnogo veći broj ih je uhvaćen u pokušaju ulaska na Kanarska ostrva, njih čak 19.600.

Na zapadnobalkanskoj ruti, odnosno na području istočnog Mediterana, u Frontexu ističu da su najbrojniji pripadnici tri nacionalnosti koji su ulazili na ovo područje Sirijci, Avganistanci i Turci. Oko 60 odsto su Avganistanci, a dvadesetak odsto su Sirijci.

Iako je još rano za zaključke, ukoliko se nastave trendovi ukupnog povećanja broja migranata i istovremenog smanjivanja broja na zapadnobalkanskoj ruti, moglo bi se pokazati da nehumani tretman i incidenti u BiH, kao i izvještaji o zlostavljanju migranata na hrvatskoj granici obeshrabruju veći priliv.

O katastrofalnim uslovima u kojima se migranti u BiH nalaze, posebno kada je u pitanju centar Lipa, oglasili su se najviši zvaničnici EU, poput Žozepa Borela, visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost, koji je pozvao vlasti BiH da se izdignu iznad političkih podjela i pomognu da se ova humanitarna situacija razriješi.

“EU nastavlja pružanje podrške BiH i njenim građanima kako bi se izborili s ovom teškom situacijom i stavila je na raspolaganje dodatna sredstva u ovu svrhu. EU takođe podržava BiH u menadžmentu migracija, uključujući i sistem azila i jačanje kontrole granice, kako bi izgradila neophodne kapacitete da se efikasno riješi pritanje migracija”, naglasio je Borel u pisanoj izjavi.

Inače, u posljednjem izvještaju o procjeni rizika, koji je izdala EU iz proljeća ove godine, BiH je na devetom mjestu kao zemlja preko koje migranti ulaze u EU. Na prvom mjestu je Turska, zatim Ukrajina, Bjelorusija i Srbija. Poslije Srbije su nabrojani Maroko, Albanija, Rusija i Libija. Iza BiH su Tunis, Alžir, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Senegal.

Osim toga, u izvještaju o procjeni rizika naglašavaju na još jedan uočeni fenomen koji, kako kažu, donosi razloge za brigu. Najveći broj krijumčarenja migranata potiče sa zapadnog Balkana, a najrazvijenije mreže nalaze se upravo u našem regionu. To je jedan od razloga što su ministri unutrašnjih poslova susjednih zemalja imali više sastanaka sa svojim zapadnobalkanskim kolegama o tome kako suzbiti ovu pojavu.

/Nezavisne/

PODIJELI