Danas se obilježava Svjetski dan izbjeglica: Širom svijeta raseljeno 65.3 miliona ljudi

0
45

Na svakih 113 ljudi u svijetu jedan je čovjek sada izbjeglica, tražitelj azila ili raseljen u vlastitoj domovini.

Odlukom Opšte skupštine Ujedinjenih naroda od 2000. godine, 20. juni obilježava se kao Svjetski dan izbjeglica.

Međunarodni dan izbjeglica najprije je uvela Organizacija afričkog jedinstva koja ga je obilježavala kao Afrički dan izbjeglica, da bi odlukom Opšte skupštine UN-a prerastao u Svjetski dan izbjeglica.

Danas je rekordnih 65,3 miliona ljudi raseljeno je širom svijeta, a mnogi od njih bježeći od rata samo su se suočili s novim zaprekama, oštrijim zakonima i ksenofobijom kad su prešli granice, rekao je UNHCR  u izvještaju “Globalni trendovi” koje donosi podatke za 2015. godinu.

Brojka, koja je narasla s 59,5 miliona u 2014. i 50 posto u pet godina, znači da je na svakih 113 ljudi u svijetu jedan čovjek sada izbjeglica, tražitelj azila ili raseljen u vlastitoj domovini.

Borbe u Siriji, Afganistanu, Burundiju i Južnom Sudanu uzrokovale su najnoviji egzodus, naveo je UNHCR u izvještaju objavljenom u povodu obilježavanja Međunarodnog dana izbjeglica.

“Izbjeglice i migranti prešli su Sredozemno more i stigli na evropske obale, a poruka koju nose jest ako ne riješite probleme, problemi će vas sustići”, kazao je visoki povjenik za izbjeglice Filippo Grandi na konferenciji za novinare.

“Bolno je da je moralo tako dugo trebati da ljudi u bogatim zemljama to razumiju”, rekao je. “Potrebna nam je akcija, politička akcija koja će zaustaviti sukobe, to bi bila najvažnija prevencija izbjegličkog vala”.

Prošle godine u razvijenim zemljama smješteno je rekordnih 2 miliona novih tražitelja azila, navodi se u izvještaju. Blizu 100.000 je djece bez pratnje ili odvojeno od svojih obitelji, trostruko više nego 2014.

Njemačka, u kojoj je na svaka tri tražitelja azila jedan porijeklom iz Sirije, vodi sa 441.900 zahtjeva za azilom, zatim slijedi SAD sa 172.700 a mnogi od tamošnjih tražitelja azila pobjegli su pred nasiljem povezanim s bandama ili drogom u Meksiku i središnjoj Americi.

U zemljama u razvoju još uvijek je smješteno 86 posto izbjeglica u svijetu, najviše u Turskoj u kojoj je 2,5 milijuna Sirijaca, zatim slijede Pakistan i Libanon, navodi se u izvješću.

Tražitelji azila koji su izbjegli pred ratnim sukobima ili progonima sve više su suočeni sa zaprekama  i ksenofobijom, rekao je Grandi. “Porast ksenofobije nažalost postaje vrlo jasna budućnost okružja u kojem radimo”, rekao je.

“Zapreke su posvuda – i ne govorim samo o ogradama. Govorim o zakonskim zaprekama koje se javljaju, uključujući zemlje industrijaliziranog svijeta koji su dugo vremena bile utvrde načela u obrani temeljnih prava povezanih s azilom”, istaknuo je Grandi.

Nakon što su zemlje tzv. balkanske rute zatvorile granice, Turska i Evropska unija postigle su sporazum da zaustave priljev migranata.

“Činjenica da je priljev zaustavljen ne znači da se okončao problem raseljenih ljudi.  Možda se završio za neke zemlje koje se više ne bave njime, zasad”, kazao je.

Od dogovorene sheme o preraspodjeli 160.000 tražitelja azila iz Grčke i Italije u ostale zemlje članice EU-a, kako bi se ublažio pritisak na prve dvije zemlje,  premješteno je samo 2.406 osoba, pokazuju podaci EU-a.

Upitan o zastoju u premještanju tih ljudi, Grandi je rekao: “Nema plana B za Evropu. Evropa će nastaviti primati ljude koji traže azil” i dodao: “Svi moramo sada preuzeti odgovornost”.

 


Foto: Ilustracija

 

U 38 zemalja Evrope, prošle godine, podnijeto je više od dva miliona zahtjeva za azil što je skoro tri puta više nego samo godinu dana ranije. Od toga zemlje članice EU primile su 1,2 miliona zahtjeva.

Najveći broj zahtjeva za azil podnijet je u Njemačkoj – 441.900 što je više nego duplo u odnosu na 2014. kada je primljeno 173.000 zahtjeva. Od toga 158.700 zahtjeva podnijeli su državljani Sirije.

SAD su na drugom mjestu kada je u pitanju broj zahtjeva za azil. Podnijeto je 172.700 zahtjeva što je povećanje od 42 posto u odnosu na 2014. Najveći broj zahtjeva podnijeli su ljudi iz Meksika i Centralne Amerike.

Švedska je na trećem mjestu najpoželjnijih zemalja za azil. Oni su primili 156.400 zahtjeva što je duplo više nego prethodne godine. Od tog broja 50.900 podnijeli su Sirijci a slijede Afganistanci i Iračani.

STANJE U BIH

Prema informaciji koju je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se moglo u medijima pročitati u aprilu ove godine, u inostranstvu sada živi milion i šesto sedamdeset i sedam osoba koje su rođene u BiH.

 


Foto: Ilustracija

 

Kada se tome pribroje njihova djeca, odnosno pripadnici druge ili treće generacije, broj iseljenika iz BiH premašuje dva miliona ljudi. Prema sačinjenoj analizi, stopa emigracije iz BiH, u odnosu na broj stanovnika u zemlji, iznosi 44,5 posto, što tu državu svrstava u red zemalja s najvećim brojem iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Na temelju popisa stanovništva koji je u BiH proveden 2013. godine utvrđeno je kako u toj zemlji živi nešto manje od 3,8 miliona ljudi. Do rata ih je bilo oko 4,2 miliona. Zanimljivi su i podaci o iseljeništvu po državama u kojima su iseljenici odlučili nastaviti život nakon napuštanja BiH, iz kojih proizlazi kako su im glavna odredišta susjedne zemlje.

Prema podacima koji su dostupni najveći broj iseljenika iz BiH živi u Hrvatskoj i to tačno 409.357. Slijedi Srbija u koju su odselila 335.992 državljana BiH, a na trećem je mjestu Njemačka, koja je postala konačno odredište za gotovo 160 hiljada osoba iz BiH.

U Austriji ih živi nešto manje od 150 hiljada, SAD-u 132 hiljade, Sloveniji oko 96 hiljade, Švicarskoj 57 hiljada i Švedskoj 56 hiljada. Procjena je kako je većina državljana BiH dobro obrazovno, profesionalno i ekonomski etablirana u državama u kojima danas žive.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here