Japan razmatra povratak nuklearnoj energiji 11 godina nakon katastrofe u Fukušimi

0
86

Japan razmatra izgradnju nuklearnih reaktora sljedeće generacije i ponovno pokretanje neaktivnih elektrana u velikoj promjeni politike, 11 godina nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani Fukušima Daiči koji je uzdrmao zavisnost zemlje od atomske energije.

Premijer Fumio Kišida rekao je da je uputio vladinu komisiju da ispita kako bi “nuklearni reaktori sljedeće generacije opremljeni novim sigurnosnim mehanizmima” mogli da se koriste i pomognu Japanu da postigne cilj neutralnosti od ugljenika do 2050. godine.

Očekuje se da će savjet za “zelenu transformaciju” podneti izveštaj do kraja godine, rekao je Kišida u srijedu.

Promjena pravca, koja bi mogla da uključi produženje životnog vijeka postojećih reaktora, istakla je borbu Japana da obezbedi stabilno snabdijevanje energijom zbog rata u Ukrajini i rastućih troškova energije.

Nekoliko vlada je bilo prinuđeno da smanji zavisnost Japana od nuklearne energije nakon katastrofe u martu 2011. godine, kada je snažan cunami uništio rezervno snabdijevanje električnom energijom Fukušime Daiči, i prouzrokovao kvar na tri od šest reaktora.

Većina japanskih nuklearnih elektrana je od tada neaktivna, dok je vlada rekla da neće graditi nove reaktore ili zamijeniti stare, strahujući od reakcija javnosti.

Ako se ostvare, Kišidini planovi bi označili dramatičan preokret tog stava.

Zbog rata u Ukrajini, smatra Kišida, Japan bi trebalo da ima na umu potencijalne krizne scenarije.

“Da bismo prevazišli neposrednu krizu uzrokovanu poremećajem u snabdijevanju električnom energijom, moramo preduzeti najveće korake da mobilišemo sve moguće politike u narednim godinama i pripremimo se za svaku vanrednu situaciju”, navodi japanski premijer.

Ministar ekonomije i industrije Jasutoši Nišimura rekao je da je “izuzetno važno obezbijediti sve opcije za redizajniranje stabilnog snabdijevanja energijom” i da bi će te perspektive, razmotriti i sve opcije u vezi sa nuklearnom energijom.

Neophodna podrška javnosti

Kišida je priznao da će vlada morati da dobije podršku javnosti, koja se okrenula protiv nuklearne energije nakon Fukušime.

Zvaničnici vjeruju da su birači postali prijemčiviji za nuklearnu energiju zbog rastućih troškova energenata i nakon krize u Tokiju tokom nedavnog toplotnog talasa. Zemlja je u velikoj mjeri zavisna od uvoznih fosilnih goriva, prenosi Gardijan.

“To je prvi korak ka normalizaciji energetske politike Japana”, rekao je Jun Arima, profesor na fakultetu javnih politika Univerziteta u Tokiju.

Sedam reaktora je trenutno u funkciji, a tri su van mreže zbog redovnih bezbjednosnih inspekcija.

Desetine drugih još uvijek prolaze kroz proces ponovnog licenciranja prema strožim bezbjednosnim standardima uvedenim nakon katastrofe 2011. godine.

Veća uloga nuklearne energije u japanskoj energetici mogla bi da dovede do ponovnog pokretanja sedam dodatnih reaktora nakon sljedećeg leta, uključujući dva u Kašivazaki-Karivi, najvećoj nuklearnoj elektrani na svijetu. Ponovno pokretanje te elektrane bilo bi posebno kontroverzno, pošto ga vodi Tokyo Electric Power, ista kompanija koja upravlja elektranom Fukušima Daiči.

Produženje vijeka reaktora zakonskim ograničenjima 

Vlada će razmotriti produženje životnog vijeka postojećih reaktora preko zakonskog ograničenja tako što će prilikom izračunavanja njihovog radnog vijeka isključiti period u kome su bili zatvoreni – u nekim slučajevima i nekoliko godina.

Postrojenja u principu mogu da rade do 40 godina, ali mogu da nastave da proizvode električnu energiju još 20 godina ako prođu bezbjednosne nadogradnje i prođu preglede koje sprovode regulatori.

Japan je postavio cilj da udio nuklearne energije bude između 20 i 22 odsto u snabdijevanju električnom energijom u 2030. Prije katastrofe u Fukušimi, oko trećine proizvodnje električne energije dolazilo je iz nuklearnih elektrana, ali je 2020. taj broj bio manji od pet odsto, prenosi RTS.

PODIJELI