Rekordni prihodi u UIO: Šta od toga imaju građani?!

0
105

Uprava za indirektno oporezivanje BiH i u 2022. godini nastavila je prikupljati rekordne prihode. U prva dva mjeseca, po osnovu indirektnih poreza, prikupljeno je nešto manje od milijardi i po KM.

Po osnovu akciza, PDV-a, carina i putarina, Uprava za indirektno oporezivanje BiH u januaru i februaru ove godine prikupila je milijardu i 423 miliona KM. Prikupljena sredstva veća su čak za 248 miliona maraka nego u istom periodu 2021. godine.

„Prihodi se dijele na dnevnom nivou. Tako smo praktično za institucije BiH raspodijelili 301 milion KM, FBiH je pripalo 610 miliona KM, Republici Srpskoj 338 miliona KM i Brčko distriktu 34 miliona konvertibilnih marakA“, kaže portparol UIO BiH Ratko Kovačević.

Ovakav rast javnih prihoda, kažu stručnjaci, ima dva izvora. Prvi je niska osnovica iz prošle godine, jer je privredna aktivnost u velikoj mjeri bila ograničena virusom korona. Drugi, ali ključni razlog, je inflacioni udar – koji podrazumijeva rast cijena roba i usluga.

Inflacija direktno utiče na kupovnu moć građana, ali i njihov socijalni status.

„Ona jeste jedna vrsta poreza, s tim da je razlika poreskih i inflacionih davanja u tome što za poreze građanin dobije poreski račun, i on je informisan i vidljiv koliko daje za finansiranje državne uprave. Kod inflacije taj račun se ne dobija neposredno, već posredno preko rasta cijena“, ističe ekonomista Milenko Stanić.

Stalna poskupljenja prvenstveno znače da je privreda BiH neefikasna da to spriječi.

Ekonomisti pojašnjavaju da je inflacija uvijek postojala, ali da je svjetska monetarna politika na nju najčešće odgovarala štampanjem enormnih novčanih sredstava, što je za posljedicu imalo pad vrijednosti novca, a rast vrijednosti robe. U tom svemu građani su primorani da usluge plaćaju i po nekoliko puta više nego što stvarno vrijede.

Zato i nije iznenađenje što UIO BiH bilježi rekordne prihode. Značajno veća sredstva koja su se slila u državnu kasu otvaraju dilemu – da li se taj novac može iskoristiti kao pomoć građanima i privredi?!

Stručnjaci ističu da je to i te kako moguće, jer su upravo građani ti koji su zaslužni da se taj novac prikupi.

„Socijalno ugroženom stanovništvu i onim segmentima privrede koji su više ugroženi neophodna je pomoć. I kao što smo imali u situaciji kada je izbila pandemija, ta pomoć bi trebala biti brza, trebala bi biti usmjerena ka onima kojima je ona najviše potrebna“, smatra predstavnik Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, Saša Grabovac.

„Vratiti putem i socijalnih fondova, u svakom slučaju putem donacija i putem akcija i mjera koje bi išle u tom pravcu snižavanja cijena. U tom smislu je potpuno opravdan zahjtev građana da se javna administracija odrekne dijela tih prihoda, prije svega i dijelu akciza“, nadovezuje se ekonomista Milenko Stanić

Odricanje od dijela akciza već je prihvatio parlament na državnom nivou. Međutim, ukoliko ta odluka bude konačna, na njenu primjenu čekaće se najmanje 6 mjeseci. To je za socijalno ugrožene kasno, upozorava ekonomista Saša Grabovac.

„Svi nivoi vlasti, od lokalne zajednice, entitetskih, kantonalnih u BiH ili na nivou BiH treba da nađu način sličan onome kao što su možda uradili za vrijeme poplava i sada za vrijeme pandemije da se napravi taj transfer tog novca i da se pomogne onima kojima je pomoć najviše potrebna“, kaže Grabovac.

Najavljeno ukidanje akciza na gorivo, pomoglo bi budžetima građana, ali dok i ako ta mjera zaživi, posljedice mogu biti velike.

Struka već upozorava da poljoprivrednici širom BiH u nedostatku sredstava i tržišta, već traže pomoć za proljetnu sjetvu.

(BN/R.Krstojević)

PODIJELI