Svijetu prijete glad, patnja i nemiri

0
43
Vašington – Svijet mora promijeniti proizvodnju i potrošnju hrane ili će se suočiti s teškim poremećajima u snabdijevanju hranom, koji bi mogli dovesti do stradanja i nemira, upozorili su naučnici.

Prednosti za zdravlje i okolinu izmjenom načina proizvodnje hrane znatno bi nadmašile troškove izmjena, pokazuje nova globalna studija čiji autori pozivaju vlade da jače podrže održivu poljoprivredu.

– Mali poremećaj u snabdijevanju hranom može učiniti puno štete i dovesti do velikog rasta cijena. To će lančano stvoriti patnju i nemire i vrlo je vjerovatno da će doći do gladi i nestabilnosti – rekao je Per Pharo iz FOLU-a, globalnog saveza ekonomista i naučnika za korišćenje hrane i zemljišta, koji stoje iza objavljene studije.

Globalna prekomjerna zavisnost od relativno malog broja namirnica čini populaciju ranjivom na neuspješne usjeve, dok klimatske promjene dodatno povećavaju pritisak, dodato je u izvještaju.

– Četiri poljoprivredne kulture čine 60 odsto naših kalorija, pšenica, riža, kukuruz i krompir. To povećava našu ranjivost – istakao je on.
Ovo je prva studija koja procjenjuje prednosti transformacije globalnog prehrambenog sistema, kao i troškove neaktivnosti.

Šteta koju moderna prehrambena industrija čini ljudskom zdravlju, razvoju i okolini svijet godišnje košta 12 biliona dolara, koliko iznosi i kineski BDP, otkrila je studija.

Predlaže se niz rješenja, od podsticanja raznovrsnije prehrane za poboljšanje zdravlja i smanjenja zavisnosti od specifičnih kultura do davanja veće podrške u obnovi šuma, glavnom alatu u borbi protiv klimatskih promjena.

Primjera radi, vlada u Kostariki je smanjila krčenje šuma ukidanjem subvencija za stoku i davanjem podsticaja onima koji održivo obrađuju zemlju. Danas je više od pola zemlje prekriveno šumama, u odnosu na 25 odsto 1983. godine.

– Izgovor da ne možemo istovremeno dati prioritet okolini te razvoju i dobrobiti ljudi jednostavno nije tačan. Možemo učiniti i jedno i drugo – poručili su iz globalnog saveza ekonomista i naučnika za korišćenje hrane i zemljišta
Troškovi

Troškovi reforme procjenjuju se na 350 milijardi dolara godišnje. Ali, to će stvoriti poslovne prilike vrijedne do 4,5 biliona dolara, što je 15 puta veći iznos od uloženog.

Reformama bi mogle biti obnovljene 1,2 milijarde hektara poljoprivrednih zemljišta, što je ključni dio napora u suzbijanju klimatskih promjena.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here