Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka potvrđeno je da je Okružni sud, postupajući po njihovoj žalbi na raniju presudu Osnovnog suda Banjaluka, a u predmetu protiv optuženih Sejfudina Tokića i Adnana Bajrića zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, donio presudu kojom je djelimično uvažio žalbu.

“U odnosu na optuženog Sejfudina Tokića ukinuo je presudu, a krivični predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, a protiv optuženog Adnana Bajrića, žalba tužilaštva je odbijena, a prvostepena presuda Osnovnog suda u Banjaluuci je potvrđena”, istakli su u banjalučkom tužilaštvu za Mondo.ba.

Sejfudin Tokić i Adnan Bajrić su u novembru 2018. godine oslobođeni u Osnovnom sudu u Banjaluci optužbi zbog isticanja zastave Republike BiH sa simbolom ljiljana u centru Banjaluke u maju 2015. godine.

Sudija Radmila Medaković je tada obrazložila da je osnovni razlog što ovo krivično djelo više ne postoji u novom Krivičnom zakonu RS.

Prema optužnici na teret im se stavljalo krivično djelo izazivanje vjerske, nacionalne i rasne mržnje i netrpeljivosti. Optužnicu protiv njih je podiglo banjalučko Okružno javno tužilaštvo, a Tokić je optužen da je 22. maja 2015. godine oko 12 sati, u banjalučkoj Srpskoj ulici u neposrednoj blizini Hrama Hrista Spasitelja i zgrade Gradske uprave, a u vrijeme dok se održavao pomen za stradalih 12 banjalučkih beba, “podigao zastavu Republike BiH”. U optužnici je ranije bilo navedeno da se radilo o “ratnoj zastavi tzv. Armije BiH”, ali je ona naknadno precizirana, te je riječ “armija”, zamijenjena riječju “republika”.

Tokić je ranije objasnio da je zastavu raširio “povodom godišnjice prijema RBiH u UN”.

Tužilac Dijana Kukobat je ranije u završnoj riječi tvrdila da je sporna zastava predmet koji kod srpskog naroda stvara asocijaciju na „rat, stradanja i mržnju“, te da je Tokić i javno pozivao na mržnju, govoreći o “četničkoj ideologiji” i da je “RS genocidna tvorevina”, a na šta su građani negodovali i bili vidno uznemireni.

U vrijeme kada je oslobođen, Tokić je izjavio da je to bio montiran proces, a da je tadašnja presuda “pobjeda za zastavu sa ljiljanima”.

nodno

Burna polemika vodila se tokom rasprave o radu Visokog sudskog i tužilaškog vijeća (VSTV) BiH danas u Domu naroda BiH. Delegati nisu željeli primiti k znanju izvještaje o radu za 2017. i 2018. godinu VSTV-a.

Milan Tegeltija kaže da nije odavno prisustvovao ovakvoj raspravi, a predsjednik VSTV-a je šest godina.

Kazao je da odgovornost za reformu pravosuđa nije samo VSTV-a, nego i vaša.

“VSTV je u različitom statusu, jer je on nastao sporazumno i donošenjem zakona Parlamentarne skupštine BiH. O tome da sam rekao da VSTV nije nadređen, rekao sam samo što stoji u zakonu koji ste donijeli, ali to što niste nadređeni ne znači da ne treba da vas informišemo. Daleko od toga da je pravosuđe idealno. Uslovi rada sudova u BiH su na evropskom nivou, čak i većem od nekih sudova u Evropi. Pravosuđe u entitetima se bavi puno širim dijapazonom nego što se bavi Sud BiH i naravno da su opterećeni većim brojem predmeta. VSTV je još 2017. dostavio inicijativu o izmjenama zakona”, kazao je Tegeltija, dodavši da ne misli da pravosuđe treba da bude bez odgovornosti.

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, ocijenio je da se u slučaju rasprave o izvještajima VSTS-a za 2017. i 2018. godiu govori o “parlamentarnom autizmu u BiH”, tim prije jer se ti dokumenti “primaju na znanje”.

“Mi moramo biti svjesni neophodnosti reforme pravosuđa u BiH, to treba uraditi unutar BiH, a ne da nam to rješenje dođe spolja”, poručuje Špirić.

Mladen Bosić, delegate, smatra da sva tri stuba vlasti, uključujući i pravosuđe, moraju imati parlamentarni nadzor, odnosno kontrolu, da to neko drugi ne bi nenadležno uzeo sebi za pravo.

On je konstatovao da u BiH nema političke volje za korjenitu reformu pravosuđa u BiH koja je neophodna.

Sredoje Nović, predsjedavajući Kluba delegata srpskog naroda, smatra da je primanje na znanje ovakvih i sličnih izvještaja samo obična floskula, što ne bi trebalo da bude nastavljeno.

“Izvješataj treba ili usvojiti ili odbaciti, i to bi bilo mnogo korektnije za sve nas u parlamentu”, kaže Nović.

Tvrdi da parlament BiH nema snage za dijalog o postizanju kompromisa u vezi s rješavanjem problema u pravosuđu.

“Moramo otvoriti dijalog o reformi pravosuđa u BiH. Zašto već godinama nema tog procesa, a zbog toga najviše ispaštaju građani? Nije rješenje u smjenama pojedinih nosilaca pravosudnih institucija”, istakao je Nović.

On se posebno zainteresovao za neriješene odnose između policijsikh struktura i javnih tužilaštava u BiH.

Nović je pozvao na uzdržavanje od političkih komentara sudskih presuda i ukazao ne apsurdnu situaciju u vezi s nepotrebno dugim sudskim postupcima.

Zlatko Miletić, delegate, konstatovao je da su rezultati rada pravosudnih institucija u BiH veoma loši.

Bariša Čolak, pak, ističe da za složenu situaciju u pravosuđu BiH postoji odgovornost i zakonodavne vlasti u BiH.

On smatra da zakon o VSTV-u treba da kreiraju zakonodavna i izvršna vlast, a VSTV može da uputi određene sugestije s ciljem poboljšanja rada ove institucije.

Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg, založio se za profesionalno, efikasno, nezavisno i nepristrasno pravosuđe u BiH.

Prema njegovi riječima, pravosudne institucije u BiH treba da budu nacionalno izbalansirane.

nezavisne

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić izjavio je Srni da je predsjednik SDS-a Mirko Šarović apsolutno u pravu kada kaže da sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom može razgovarati samo predsjednik stranke, dodajući da je na sastanku bio isključivo kao gradonačelnik.

“Čovjek je apsolutno u pravu kada to kaže, a ja nisam razgovarao sa Dodikom i Viškovićem o visokoj politici, niti o politici stranke, već kao gradonačelnik Bijeljine isključivo o pitanjima u vezi sa projektima u gradu”, naglasio je Mićić, koji je potpredsjednik SDS-a.

On je rekao da politiku SDS-a na republičkom nivou svakako vodi Predsjedništvo stranke, sa predsjednikom Mirkom Šarovićem na čelu.

Komentarišući današnje izjave predsjednika Gradskog odbora PDP-a Slaviše Markovića o “zapanjenosti ove stranke zbog sastanaka koje Mićić održava sa rukovodstvom SNSD-a”, gradonačelnik Bijeljine je rekao da sa PDP-om ne postoji nikakav problem.

“Pričao sam sa svojim predsjednikom Vlade Radovanom Viškovićem i članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom u vezi sa projektima u našem gradu, o petnaestak projekata, među kojima su Drinski nasip, auto-put, sportska hala…”, rekao je Mićić.

On je dodao da PDP treba da nastavi opoziciono djelovanje na nivou Republike Srpske.

“PDP neka nastavi ovo svoje djelovanje, a u Bijeljini sam ja gradonačelnik i želim da uradim najbolje projekte za grad”, poručio je Mićić.

srna