Ostavka finske vlade zbog neuspješne reforme zdravstva

0

Finska Vlada podnijela je ostavku nakon neuspješnih pokušaja reforme sistema zdravstva i socijalne zaštite, saopšteno je iz kancelarije finskog predjsednika Saulija Ninista.

Finska televizija javila je da je predsjednik Finske prihvatio ostavku Vlade premijera Juhe Sipile i zatražio da Vlada nastavi sa radom dok se ne oformi novi kabinet.

Ninisto je prihvatio ostavku tokom kraćeg razgovora sa Sipilom koji je prenosila televizija MTV 3.

“Prihvatam ostavku Vlade”, izjavio je Ninisto.

Vlada je podnijela ostavku pred parlamentarne izbore koji se u Finskoj održavaju 14. aprila, prenio je “Sputnjik”.

Sipila je izjavio da je veoma razočaran time što je njegov kabinet morao da podnese ostavku, ali je naglasio da će njegov tim nastaviti sa radom do formiranja novog kabineta.

On je na konferenciji za medije rekao da očekuje da će Finska moći da formira novu vladu prije juna ili jula.

Finska će 1. jula preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU.

(Srna)

Miškovići proglašeni krivim za utaju poreza

0

Nova prvostepena presuda vlasniku Delta holdinga Miroslavu Miškoviću, i njegovom sinu Marku izrečena je danas u Specijalnom sudu u Beogradu.

Ovo je druga prvostepena presuda u ovom slučaju, pošto je prvu 2017. godine delimično ukinuo Apelacioni sud i naložio da se ponovi suđenje. I na novu presudu tužilaštvo za organizovani kriminal i odbrana imaće pravo žalbe.

Marko Mišković je optužen za utaju poreza po odbitku od kapitalnog dobitka iz poslovanja putarskih preduzeća, od oko 320,3 miliona dinara, a njegov otac da mu je u tome pomogao.

Za oštećenje putarskih preduzeća obojica su pravosnažno oslobođeni optužbi.

Tužilaštvo za organizovani kriminal predložilo je u završnoj reči sudu da Miroslava Miškovića osudi na kaznu od pet godina zatvora i osam miliona dinara zbog pomaganja sinu da utaji porez, dok je za Marka Miškovića tužilaštvo zbog utaje poreza predložilo kaznu od četiri godine zatvora i novčanu kaznu od osam miliona dinara.

(Tanjug)

Požar kod Banjaluke, dim ugušio bikove, krave i tele

0

U požaru koji je sinoć izbio u štali u Pervanu, kod Banjaluke izgorjeli su dva bika, dvije krave, jedno tele, sijeno i kukuruz. Prema izjavi vlasnika u požaru je izgorio dio štale u kojem se nalazilo oko 200 bala sijena i 1.000 kg kukuruza, dok su se od dima ugušila dva bika, dvije krave i jedno tele.

“Policijskim službenicima Policijske uprave Banjaluka, sinoć oko 21.50 časova, prijavljeno je da je u mjestu Pervan, došlo do požara na pomoćnom objektu (štali) vlasništvo D.V. iz Banjaluke”, saopšteno je iz PU Banjaluka.

Na lice mjesta su izašli policijski službenici.

Požar je oko pola časa iza ponoći od strane pripadnika Vatrogasne jedinice Banjaluka.

O navedenom događaju je obavješten dežurni okružni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

U toku je vršenje uviđaja.

(Nezavisne)

Migranti su dio inženjeringa kojim se žele uspostaviti marionetske vlade i na Balkanu

0

Na američko insistiranje da se u EU i na Balkan vrate ratnici Islamske države koji trenutno imaju status američkih zarobljenika, ministar bezbjednosti Dragan Mektić je ispred Savjeta ministara BiH odgovorio potvrdno. Ovakvo udvoričko ponašanje bilo je očekivano, a zabrinjavajući je izostanak bilo kakve analize i sagledavanja mogućih posljedica koje povratnici sa reputacijom mogu izazvati u ionako bezbjednosno krhkim bh prilikama, napisao je stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić za portal Sve o Srpskoj.

Čitave jedinice poražene vojske terorističke kvazi-države koriste migrantski talas kako bi se dokopale Evrope i izbjegle odgovornost za počinjene zločine.

Ovi za koje se traži “poseban tretman“ vjerovatno nisu obični komandiri već visoki oficiri koje Amerikanci nastoje držati pod kontrolom tuđim rukama.

Koliko su službe bezbjednosti BiH u tome uspješne vidjelo se na primjeru Edina Gačića, kojeg su, nakon opsežne potrage zbog višestrukog ubistva, uspjeli locirati i likvidirati.

Deradikalizaciju i resocijalizaciju ove strukture po povratku u zemlju više niko ne spominje, iako je imenovani ministar zbog te nauke svojevremeno potegao čak u Saudijsku Arabiju i pun hvale govorio o onome šta je vidio i čuo u zemlji, rasadniku vehabizma i finansijeru iste te Islamske države. Ali, Saudijcima se sve prašta pa i svirepo ubistvo poznatog novinara Džamala Kašogija.

Treba se samo prisjetiti koliko je ruskih diplomata protjerano zbog nikad dokazanih optužbi za trovanje Aleksandra Litvinjenka. Očigledan zločin, na čijem rasvjetljavanju je najviše Turska insistirala, Saudijsci su pokajnički priznali i na tome se sve završilo.

Deportacija terorističkih glavešina samo je kap u prepunoj bh čaši.

Problemi s migrantima, koji prave sve više incidenata pa i krivičnih djela, sve su brojniji. Policija koja čuva granicu često se libi zbog složene administrativne procedure da prikaže nelagodnosti koje doživljava (pljuvanje, provokacije, gađanje kamenicama).

EU, svjesna da je kreatorima migrantske krize cilj upravo ona, migrantima je zatvorila sva vrata. Hrvatska je dobila pojačanje u ljudstvu – timovi Evropske granične i obalske straže (Fronteks) zajedno sa hrvatkim policajcima štite granicu EU od najezde migranata. Policija Hrvatske opremljena je najnovijim radarima za kontrolu granice, tako da su migrantima šanse za ilegalan ulazak svedene na najmanju moguću mjeru.

Tako se i stvorio “Bihaćki džep“. Zbog hiljada migranata koji stvaraju sve više problema lokalnom stanovništvu, Bišćani su odžali nekoliko protesta kojima nastoje izvršiti pritisak na vlasti u Sarajevu, kako bi se uključile u rješavanje nagomilanih problema.

Migranti svakodnevno prodiru u BiH iz Srbije i Crne Gore, broj policajaca je nedovoljan da bi ih vratili s granice. One koji uspiju ilegalno ući u BiH, policija privodi do prve kancelarije Službe za poslove sa strancima, gdje popune formular, odnosno zahtjev za azil, nakon čega su slobodni i nastavljaju svoju maršutu.

Uzimaju im se otisci prstiju, ali podaci koje navedu se ne provjeravaju. Migrant se može predstaviti kako želi. Dokumente sa sobom ili ne nose, ili ih kriju.

Nakon “evidentiranja“ migranti se usmjeravaju, najčešće od policije, dalje – iz Bijeljine prema Tuzli, iz Tuzle u Sarajevo ili Bihać, iz Bihaća u Sarajevo, iz Sarajeva u Bihać. S obzirom da ih sa hrvatske granice odlučno vraćaju, Bosna i Hercegovina za migrante postaje svojevrsna “tampon zona“. U navedenim okolnostima sve ih je više koji namjeravaju da ostanu u BiH.

Migranti i jesu dio inženjeringa kojim se žele uspostaviti marionetske vlade na Balkanu, Crnomorskom bazenu, Zakavkazju. Izolovanu finansijsku elitu, nadahnutu globalizmom, ne interesuje što Evropa, ako ne bude sposobna da upravlja rizičnim društvima, više nikada neće biti ono što je bila.

Da li će EU biti sposobna za organizaciju menadžmenta za odbranu?

Ako ne zaustavi migrantske talase, EU će se suočiti sa pobunama stanovništva. Čemu se BiH može nadati?

Ko god u Sarajevu misli da su mu migranti iz Pakistana i Avganistana bliži od Srba i Hrvata, imaće dovoljno vremena da se suoči sa zabludom.

Soroš i drugi “filantropi” žele izvršiti uticaj na kulturne identitete i napraviti konglomerat teritorija i naroda. Uz pomoć mrežnih medija, nevladinih organizacija, i političkih poslušnika, kroz rekonstrukciju društava žele stvoriti svoj, virtuelni Balkan.

Soroš nije jedini koji želi pad Rima, što je postao figurativan naziv za EU. S nesmanjenom žestinom isto žele i igrači okupljeni oko Rotšilda i Rokfelerovih.

Zahvaljujući “igrama” Zapada, na Bliskom istoku razorene su države, narodi podijeljeni u plemena i sekte, uništena su društva i način života. “Izvoz demokratije” od Orijenta nije napravio zapadno društvo, ali bi izvoz migranata od Zapada mogao napraviti Orijent.

Dok se 70 000 migranata kroz Grčku kreće prema BiH, tako bar kaže ministar Mektić, ne treba zaboraviti činjenicu da ih je na teritoriji Turske još 2,7 miliona, što je veliko opterećenje za turske poreske obveznike. Od obećane tri, EU je Turskoj platila tek 1,7 milijardi dolara.

Imigracija je dio biopolitike, kao komponente mrežnog, odnosno bezgraničnog rata. Trend migracija se širi. Uzroci su ratovi, klimatske promjene. Migranti su postali oružje.

Kako su operacije NATO glavni okidač za migrantske talase, nije teško odgonetnuti glavnu metu.

Rusija je napredovala tehnološki, naročito u namjenskoj proizvodnji. Rusko oružje jeste superiorno, ali ni Rusija kao ni EU još nemaju adekvatno rješenje za mrežne ratove.

U EU sve više raste otpor prema vladavini dolara i već se može govoriti o početku valutnog rata. Ispoljen je čvrst stav u vezi Sjevernog toka 2 i Turskog toka.

NATO, koristeći migrantsku krizu, nastoji inkorporirati Srbiju i Republiku Srpsku.

U svrhu svrgavanja aktuelne vlasti i nametanja marionetske, za Banja Luku su ponovo u pripremi protesti. Stanivukoviću kao i Dragičeviću, po savjetu mentora iznenada je “proradio” strah da ih policija želi likvidirati.

Dragičević i još nekoliko članova grupe su na obuci.

Primjetno je koliku je medijsku pažnju Stanivuković dobio u Sarajevu, dobiće je i u “CIA medijima” u Beogradu, a onda će protiv “korumpirane i zločinačke policije” ustati britanski Gardijan, Dejli mejl, i drugi britanski mediji. To će za London i američku “duboku državu” biti dokaz da zbog stabilnosti i bezbjednosti građana, BiH mora u NATO.

Zato je na sceni opstrukcija uspostavljanja Savjeta ministara.

Prethodno u Banja Luci ulica treba da iznjedri nekog ko će se poput Huana Gvaida u Venecueli proglasiti šefom države. A to sa ulicom u Republici Srpskoj baš ne ide.

Trebinje dobilo punjač za električne automobile i bicikle

0

Trebinje je zbog svog geografskog položaja uvijek glasilo za važnu turističku destinaciju, a u zadnjih nekoliko godina uz obogaživanje turističkih sadržaja postaje gotovo nezaobilazna tačka za turiste. Moderan punjač za električne automobile i bicikle sigurno će privući dodatne turiste.

Kod autobuske stanice u Trebinju kompanija Segment instalirala je punjač za električne autobile marke Hager. Maksimalna snaga punjača iznosi 22 kW, a punjenje je od 1 do 3 fazno. Autentifikacija ovlaštenih korisnika punjača vrši se putem setova RFID kartica.

Pored utičnice za punjenje električnih vozila ovaj punjač dolazi uz dodatnu utičnicu za punjenje električnih bicikala. Zaštita punjača je IP54 i otpran je na UV zrake.

Brzina punjenja zavisi od kapaciteta baterije vozila, ali u prosjeku punjenje baterija vozila na ovom punjaču traje od 45 minuta do 3 sata.

U BiH je, prema Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, registrovan mali broj električnih automobile ali raste broj automobila na hibridni pogon. Krajem 2018. godine u BiH bilo je registrovano skoro 400 takvih automobila, s tim da ovakvi punjači imaju veliku ulogu u ukupnoj turističkoj slici Bosne i Hercegovine ali i u podsticaju rasta prodaje električnih automobila.

(klix.ba)

Počela isplata penzija za februar

0

U Republici Srpskoj danas je počela isplata penzija za februara, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Srpske.

Isplatom februarske penzije obuhvaćeno je ukupno 261.323 korisnika prava, od čega je 214.337 u Republici Srpskoj, a van Republike 46.986 korisnika prava.

Za isplatu penzije potrebno je 89,7 miliona KM u neto iznosu, odnosno 90,8 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 374,57 KM i čini 42,22 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 383 KM.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za februar iznosi 548 KM, što čini 61,80 odsto od prosječne plate u Republici.

Iznos najviše penzije za februar u Republici Srpskoj je 1.974 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u februaru ove godine iznosio je 72 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za februar čine starosne penzije sa 56,84 odsto, porodične sa 28,57 odsto, invalidske sa 14,49 odsto i ostala prava sa 0,10 odsto.

(Srna)

U Prnjavoru zatvorena dva objekta

0

Inspektori Odjeljenja za inspekcijski nadzor Republičke uprave za igre na sreću zatvorili su dva ugostiteljska objekta na području opštine Prnjavor u kojima su neovlašteno priređivane igre na sreću.

Neovlašteno priređivanje igara na sreću otkriveno je na terminalu za sportsko klađenje u ugostiteljskom objektu “Stara priča” u Ulici Donji Štrpci, u vlasništvu lica čiji su inicijali Đ.D, saopšteno je iz Republičke uprave za igre na sreću.

U istoj ulici zatvoren i objekat “Kafana B.B”, u vlasništvu lica čiji su inicijali J.Ž.

Inspektori su privremeno oduzeli opremu za priređivanje kladioničarskih igara na sreću, a protiv vlasnika će biti preduzete mjere i radnje propisane zakonom.

Inspektori Republičke uprave za igre na sreću će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem inspekcijskih nadzora sa ciljem otkrivanja prekršaja iz oblasti igara na sreću.

(Srna)

Naučnici dokazali: Dobra muzika pomaže u poslu- Zato slušajte Radio Prnjavor

0

Mnogi ljudi na svom radnom mjestu sluša muziku iz najrazličitijih razloga. Nekima pomaže da im radni dan prođe lakše i brže, neki se tako bolje skoncentrišu, a nekima je to sredstvo kamufliranja ometajućih zvukova iz pozadine.

Malo ko od nadređenih bi se složio s time da na radnom mjestu treba slušati muziku. Ipak, što kažu stručnjaci na to? Više je studija već provedeno na tu temu.

Simone Ritter s holandskog univerziteta Radboud i Sam Ferguson s australskog Tehničkog univerziteta su proveli istraživanje koje je pokazalo kako muzika potiče kreativno razmišljanje. To znači da poslovi koji zahtijevaju takvu vještinu imaju koristi od muzike.

I istraživanje koje je bilo provedeno na Univerzitetu Miami je pokazalo nešto slično. Naime, osobe koje slušaju muziku daju bolja rješenja i imaju zanimljivije ideje. Slušanje muike također pomaže u otklanjanju stresa na poslu pa stručnjaci preporučuju muziku prije posla i u pauzama ako je zabranjena tokom radnog vremena.

Studija Univerziteta Windsor u Kanadi je također pokazala kako glazba pomaže boljem završavanju zadataka. Ono što je bilo bitno jest to da su naučnici u konkretnoj studiji dopustili zaposlenicima da sami odabiru muziku za slušanje.

Naučnici Univerziteta Cornel su objavili studiju u kojoj su otkrili kako je bitan ipak odabir muzike. Slušanje vesele muzike u radnom okruženju je povećalo saradnju između članova tima i donošenje odluka u grupama.

“Naši rezultati pokazuju nešto zanimljivo. Vjerojatnije je da će se ljudi sinhronizovati jedni s drugima ako slušaju glazbu koja ima stalan ritam”, objasnio je Kevin Knifin s Cronela.

Ko ima povlasticu da može slušati muziku na poslu – trebao bi birati onu muziku koja ne ometa u radu.

(geek.hr)