Radio Prnjavor počeo je sa radom 6. marta 1984. godine, sa srednjetalasnog predajnika 1.341 kiloherc. Od tog datuma prošlo je 35 godina, a radio danas program emituje na frekvenciji 99,10 Fm. Povodom obilježavanja 35. godina snimljen je video zapis u režiji Aleksandra Atića. U filmu o radiju je hronološki prikazan dugogodišnji rad i ljudi koji su činili i čine ovaj kolektiv. /prnjavorlive.info/
Na Kosovu ne ostaju ni srpske kosti: Raseljeni Srbi ekshumiraju pretke
Sahranjuju ih u Srbiji ili Crnoj Gori
Srbi raseljeni sa Kosova i Metohije se sve češće odlučuju da ekshumiraju posmrtne ostatke svojih rođaka i sahrane ih u centralnoj Srbiji ili Crnoj Gori, pišu “Večernje novosti”.
Vlasnik prodavnice pogrebne opreme iz Kosovske Mitrovice čiji su inicijali Z.R, koji već gotovo 20 godina obavlja usluge ekshumacije i prenosa posmrtnih ostataka u centralnu Srbiju, izjavio je za “Novosti” da godišnje bude nekoliko desetina ovakvih zahtjeva.
“Uglavnom deca prenose tela roditelja, posebno u slučaju kada je jedan od roditelja upokojen na Kosmetu, a drugi u centralnoj Srbiji, gde je porodica izbegla”, rekao je on i naglasio da su posebno potresni zahtjevi roditelja koji žele da presele posmrtne ostatke svoje djece.
List navodi da je problem prenošenja posmrtnih ostataka Srba sahranjenih na grobljima na Kosmetu aktuelizovan kada je tokom proteklih Zadušnica na pravoslavnom groblju u Prištini uočeno više praznih grobnih mjesta.
Prištinski paroh Saša Mitrović upozorio je tada vjernike da sve masovnije ekshumacije i prenošenje pokojnika u centralnu Srbiju nisu u duhu pravoslavlja.
On je Srbe sa Kosmeta pozvao da to ne čine, jer je, kako je naglasio, želja pokojnika da počivaju tamo gdje su preminuli, a posebno što je riječ o svetoj kosovskoj zemlji.
Albanci na Kosovu i Metohiji najčešće do 1999. godine nisu podizali spomenike svojim potomcima, već su srodnike sahranjivali samo uz simbolične oznake, a posljednjih godina su, međutim, počeli da prave glamurozne spomenike.
Ova pojava se, kako navode “Novosti”, tumači kao označavanje teritorije i stvaranje kontinuiteta dok se srpska groblja redovno uništavaju.
Postoji i nezvanično saznanje da monopol za izgradnju nadgrobnih spomenika na Kosovu i Metohiji drži jedna američka kompanija.
Proljeće u znaku žute, bijele i roze
Proljećna sezona uvijek sa sobom donosi nove boje, a ovog proljeća najmodernije su žuta, bijela i puder ružičasta. Osim što se savršeno slažu s ostalim bojama i lako se kombinuju, mogu se nositi u svim prilikama.
Žuta pršti optimizmom
Možete je voljeti ili ne, ali činjenica je da je žuta jedna od onih boja koje pršte optimizmom, a u stanju je da svakoj kombinaciji udahne svježinu i raskoš. Ona je gotovo svake proljećne sezone u punom izražaju, a većina žena je rado nosi, bez obzira na prilike.
Žuta je odlična za kombinovanje s mnogobrojnim drugim bojama, bez obzira na to kakav stil se želi postići. Primjera radi, ako vam je cilj da vaš stajling izgleda što upečatljivije, uvijek je možete kombinovati s kontrastnim nijansama i dobiti color blocking stil, a on je baš idealan za proljećnu sezonu.
S druge strane, žuta se najbolje slaže s neutralnim nijansama, a u tome prednjači crna. Međutim, kako ne bi sve bilo toliko predvidivo i već viđeno toliko puta, ono što možete uraditi jeste da žutu kombinujete sa sivom. Takođe, nosite je s tamnozelenom ili teget i zablistaćete u svim prilikama.
Bijela odiše svježinom
Iako tehnički nije riječ o boji, bijela je svima jedan od najdražih izbora, jer ne postoji druga boja ili nijansa s kojom se ona ne slaže. Bijela možda i jeste najpopularnija tokom ljetne sezone, ali ovog proljeća sve je u znaku ove svježe nijanse.
Ona je u stanju da vam osvježi stajling na najjednostavniji mogući način, a tako dobro se slaže sa svim drugim bojama. Možda upravo iz tog razloga i jeste toliko popularna, jer čak i najobičnija bijela majica može vam pomoći da izgledate moderno.
Bijelu i njene nijanse – boja led, šampanjac, snježnobijela – možete nositi čak od glave do pete i nećete pogriješiti.
Ako želite da vaš stajling bude što upečatljiviji, dodajte par asesoara koji su dezenirani ili u nekoj od vatrenih nijansi i sigurno će vas svi primijetiti, gdje god se pojavite.
Romantična puder ružičasta
Ova boja je jako romantična i ženstvena i upravo zbog toga ne čudi što je čest izbor mnogih žena. Puder ružičasta je sve samo ne nezanimljiva. U stvari ovo je jedna od onih boja koje se mogu dobro iskombinovati sa svim drugim bojama i sa njom se uvijek postiže ženstven stajling.
Puder ružičasta je takođe veoma popularna tokom proljećne sezone, a u svoj stajling je možete uvrsiti na tako mnogo načina, bilo da birate komade garderobe, asesoare ili obuću u ovoj nježnoj i privlačnoj boji.
Možda i najbolje od svega je to što puder ružičastu možete nositi u svim prilikama, upravo zato što je veoma blaga i nježna, uvijek privlači pažnju, a nije napadna. Takođe, možete je nositi i u svečanim prilikama, a haljina od puder ružičaste čipke je fenomenalan izbor.
(N.N.)
Vraća nam se zima: U ponedjeljak snijeg u BiH
Nakon nekoliko dana izuzetno povoljnih vremenskih prilika, meteorolozi za ponedjeljak u Bosni i Hercegovini najavljuju sniježne padavine.
Kako je saopšteno iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u ponedjeljak nas očekuje oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom.
U večernjim satima u nizinama centralne i istočne Bosne je moguća susnježica ili snijeg.
Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 10 do 16 °C.
Novinarke još snažnije u borbi za svoja prava
Iako novinarke u BiH u borbi za svoj položaj ostvaruju određene pomake, prema mišljenju naših sagovornica, žene u novinarstvu bi ipak trebalo da budu još aktivnije u nastojanju da ostvare svoja prava.
“Ne mislim da su novinarke pasivne u borbi za svoja prava ako se uzme u obzir da su većina lidera u profesionalnom organizovanju žene, ali, s druge strane, postoji priličan broj koleginica koje olako shvataju svoju profesiju i svoj položaj”, kazala je Milkica Milojević, novinarka “EuroBlica”.
Prema njenim riječima, to je naročito izraženo kod mlađih novinarki, koje medije i novinarstvo doživljavaju kao neku prolaznu fazu, kao neki izlog u kojem će ih neko vidjeti i zapaziti.
“Uglavnom medije shvataju kao mjesto gdje će se ‘bolje prodati’, kao profesionalke u nekim drugim oblastima, kao portparolke, PR menadžerke, savjetnice u političkim strankama, itd. Žene se u većem broju nego muškarci odlučuju da se na taj način istaknu jer muškarci rjeđe biraju takav put da započnu svoju karijeru”, navodi Milojevićeva.
Andrijana Pisarević, urednica portala SrpskaCafe.com, ističe da novinarke nisu pasivne u borbi za svoj položaj, nego su zatrpane poslom, zbog čega, kako kaže, stižu da obave sve osim toga da se bore za sebe.
“Breme svake žene je da uz poziv koji obavlja bude majka i supruga, domaćica, ona žena oko koje se zapravo vrti cijela porodica. Ne mazi nas život čime god se bavile, ali novinarke su sigurno dodatno opterećene i težinom profesije”, smatra Pisarevićeva.
Naglasila je da u mladosti novinarke tek uče, te stoga, ističe, prihvataju minimume i prave kompromise samo da bi zakotrljale karijeru.
“Kad dođe vrijeme da se osvijestimo shvatimo da smo između dvije dobre priče izgubile sebe i da smo se dobro potrošile boreći se za sve osim za sebe. Tek tada dolazi do preokreta i testa naše snage. Tek tada počinjemo da učimo o svojim pravima i saznajemo da nismo samo neko koga vlasnici medija i urednici nemilosrdno drže na minimalcu i platama u kovertama”, kazala je Pisarevićeva.
Ona je dodala da neke novinarke tek tada krenu u borbu za svoja prava, dok druge bježe u druge sektore, nadajući se boljem položaju i životu, a treće zauvijek ostanu u lošem društvu.
I sama se, kako pojašnjava, u borbi za bolji položaj suočavala sa raznim situacijama.
“Kada sam osnovala prvi sindikat u privatnoj medijskoj kući, sjećam se u kakvom je šoku bio moj tadašnji poslodavac. Osnovala sam mu sindikat pod njegovim krovom i još ga pozvala da nam se priključi i plati članarinu. Čak sam odbila i povećanje plate koje sam po zakonu tada imala u visini od 15 odsto zbog sindikalnog aktivizma i rekla mu da želim besplatno da ga nerviram”, navodi Pisarevićeva.
Da sam bila manje odlučna, kaže ona, i da sam manje znala o svojim pravima, možda bih i imala nekih problema, ali, ističe, desilo se suprotno postala je ravnopravan pregovarač kojeg nisu smjeli da preskoče.
“Prije toga sam se plašila otkaza, trpjela sam mobing neposrednog urednika. Kada sam im pokazala svoj stav, ustuknuli su. I nisam od tada više imala nikakvih problema, ali nisam ni popustila u borbi za svoja prava, niti prestala da učim o njima. Čini mi se da sada više niko ni ne pokušava da me ugrozi, zna da je pred njim tvrd orah kojem ne može ništa”, rekla je Pisarevićeva.
Maja Nikolić, novinarka Radija Slobodna Evropa, smatra da se novinarke uopšte ne bore za svoja prava.
“Novinarke se uopšte ne bore za svoja prava niti ukazuju na neke probleme u BiH sa kojima se suočavaju. Ipak, mislim da novinarke trebaju zaštitu, novinari općenito, ali novinarke posebno. Često se dešava i da nas na terenu posmatraju samo kao žene, a ne kao novinarke”, istakla je Nikolićeva te dodala da su brojne novinarke doživljavale i određene seksističke komentare.
Naglasila je da novinari uopšteno doživljavaju da ih posmatraju kao neprijatelje, a ne kako bi trebalo kao nekog ko je na usluzi javnosti.
Dodala je i da je iz Tuzle krenula dobra inicijativa, koja se odnosi na to da bi napad na novinare trebalo posmatrati kao napad na službeno lice.
Tekst je nastao u saradnji sa “BH novinarima” u okviru projekta “Jačanje mreže novinarki u Bosni i Hercegovini”
BiH se uključuje u proces digitalizacije kulturnog naslijeđa
Španski arheolog i naučni direktor neprofitne privatne istraživačko-obrazovne organizacije posvećene dokumentovanju, monitoringu i zaštiti globalnog kulturnog i prirodnog naslijeđa Global Digital Heritage (GDH) Viktor Menkero održaće danas na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu predavanje o digitalizaciji kulturnog naslijeđa najsavremenijim tehnologijama.
Menkero će u okviru predavanja predstaviti naučno-istraživački rad iz virtuelne arheologije, mnogobrojne 3D modele kulturnog naslijeđa koje je radio u okviru GDH, kao i plan digitalizacije bh. kulturnog naslijeđa u saradnji s Udruženjem za digitalizaciju kulturne baštine Digi.ba.
Već je ranije posjetio Sarajevo te je ponudio istraživačima okupljenim oko Digi.ba da se bosanskohercegovačko kulturno naslijeđe digitalizuje i postavi na online platformu GDH, kako bi se učinilo dostupnim svijetu preko interneta.
Ovih dana boravi u pripremnoj posjeti Zemaljskom muzeju BiH i Muzeju Sarajeva, gdje vrši odabir eksponata i kulturnih spomenika koje će sa svojom ekipom digitalizovati u junu ove godine.
GDH koristi digitalnu vizualizaciju, 3D virtualizaciju, geoprostornu informatiku i open access rješenja za kreiranje digitalnih modela kulturnih spomenika koji se besplatno stavljaju na raspolaganje javnosti. Ključni element njihove misije je demokratizacija nauke. Podaci su besplatno raspoloživi cijelom svijetu u znak podrške kulturnom naslijeđu, edukaciji, javnom pristupu i naučnom istraživanju iz oblasti digitalne humanistike, saopšteno je iz Elektrotehničkog fakulteta UNSA.
(Fena)
Razgovor s povodom-Govorimo o GKPD “Pronija” Prnjavor
Poštovani slušaoci, 10:00 časova emitujemo novo izdanje emisije “Razgovor s povodom”.
Naš gost u studiju biće umjetnički rukovodilac Gradskog kulturno umjetničkog društva “Pronija” Prnjavor, Dario Topić.
Sa Topićem ćemo razgovarati o značaju folklora u očuvanju tradicije, osvrnućemo se na prošlogodišnje aktivnosti Pronije, a saznaćemo više i o planovima za ovu kalendarsku godinu.
Sa našim sagovornikom prisjetićemo se i prerano preminulog novinara televizije K3, Slobodana Milijaševića, koji je godinama bio predsjednik Skupštine GKD “Pronija” i svojim aktivizmom ostavio neizbrisiv trag. Priprema i uređuje novinar Marijan Popadić /prnjavorlive.info/
Nakon sinoćnjeg poraza, Di Frančesko razmišlja o napuštanju Rome
Trener Rome Euzebio Di Frančesko razmišlja o napuštanju kluba nakon što je Vučicu u srijedu naveče eliminisao Porto u osmini finala Lige šampiona.
Di Francesco se nije obratio medijima nakon poraza 1:3 (3:4 ukupan rezultat) kojim se Roma oprostila od Lige šampiona na stadionu Estadio Do Dragao. On je poslije utakmice ušao u timski autobus i sjedio sam duboko zamišljen, dok su igrači razgovarali s novinarima.
Trener Rome je kao i svaki drugi obavezan dati izjavu nakon utakmice Lige šampiona, što znači da će biti kažnjen jer to nije učinio.
Odluka o tome da li će Di Frančesko samostalno otići, dobiti otkaz ili pak ostati u klubu trebala bi biti donesena danas, prenosi Klix.ba.
Komentari Rominog fudbalera Dijega Perotija ukazuju na to da je trener već razmišljao o ostavci.
“Trener je razočaran, kao i mi, trčali smo 120 minuta i bolno je ovako ispasti. Osjećam da smo zaslužili više. Porto je igrao kod kuće i imao navijače koji su ga nosili, ali smo ipak imali svoju šansu. Uvijek smo davali sve od sebe, niko ne voli poraze i ispadanje iz Lige šampiona. Već sam rekao da stojimo iza trenera, ovo je loše vrijeme za sve nas. On će odlučiti šta želi uraditi, ali smo se mi uvijek borili za Romu i zaposlenike”, izjavio je Peroti.
U Romi su bili bijesni jer VAR nije korišten u posljednjoj minuti kada se dogodila sporna situacija u kojoj se našao njihov napadač Patrik Šik.
(N.N.)
