Skupljanje odbačenih plastičnih flaša, PVC i drugih vrsta otpada postao je za mnoge stanovnike Banjaluke osnovni izvor prihoda, a za pojedince i dodatna zarada.
Jer, kad otkupljivačima plastike i sekundarnih sirovina prodaju ono što nađu i sakupe po kontejnerima i ulicama, mogu dnevno da zarade nekoliko desetina maraka. O ekološkom aspektu ovog posla ne treba trošiti riječi jer čuvaju okolinu od teško razgradljivih materijala kakav je plastika i “pet” ambalaža.
Oni koji imaju iskustva sa ovom vrstom posla kažu da je to jedan od najjednostavnijih načina da se dođe do zarade, jer se plastične flaše, papir i karton mogu naći na svakom koraku. Otkupljivač “pet” ambalaže za kilogram plastike i najlona plaća od 0,20 do 0,40 KM.
Penzioner Rajko Marić kaže da zajedno sa unukom u posljednjih nekoliko godina, kako bi popunio rupe u svom kućnom budžetu, svakodnevno prikuplja plastične flaše i stari papir.
“Zbog vrućina dnevno se popije na hiljade boca piva, sokova i mineralne vode, a ambalaža se najčešće odbacuje na mjestima gdje se i trošila. S obzirom na to da unuk i ja imamo najviše slobodnog vremena, a najmanje novca, plastične boce prikupljamo tokom cijele godine. Na kraju, kada ih predamo otkupljivaču, obojica solidno zaradimo. Otprilike za 37 kilograma flaša dobijemo i do 15 maraka”, rekao je Marić.
Studentkinja Ekonomskog fakulteta koja nije željela da joj objavimo ime kaže da se već uhodala u ovom poslu.
“Na početku mi nije bilo svejedno skupljati stari papir i flaše ispred studentskog doma, zbog stanara iz doma. Međutim, na ovo me natjerala potreba za novcem, jer su mi roditelji iz drugog grada slali ne baš veliki džeparac”, ispričala je ova djevojka.
Dodala je da sada pola doma prikuplja papir i plastične flaše, a zatim odnosi u otkupnu stanicu.
Menadžer prodaje u jednoj od firmi koja se već godinama bavi otkupom “pet” ambalaže i svih vrsta papira, Dragan Vukčević kaže da je zadovoljan interesovanjem građana.
“Samo u posljednjih pet godina broj građana koji donose sav ambalažni otpad je skočio i za više od 40 odsto. Ranije su se tim poslom bavili isključivo Romi, ali sada je došlo takvo vrijeme da mnogi građani vide izvor zarade u skupljanju sekundarnih sirovina, što je za svaku pohvalu”, istakao je Vukčević.
Dodao je da ambalažni otpad najčešće donose penzioneri i djeca.
“Pored toga, sa tržnim centrima imamo potpisane ugovore, gdje imamo postavljene koševe za odlaganje ambalažnog otpada. Međutim, često se dešava da neko pokrade taj otpad”, kazao je Vukčević.
Dodao je da na mjesečnom nivou otkupi 20 tona “pet” ambalaže.
(ATV)
