0
90

Proizvodnja zanatskog ili craft piva seže unazad 40 godina, a u našoj zemlji počela je prije nešto više od pola decenije. Upravo za ovaj vremenski period određeni proizvođači su se profilirali do te mjere da su svoj proizvod uspjeli plasirati i na tržište izvan naše zemlje.

Skoro svi bh. proizvođači craft piva će reći da im profit nije na prvom mjestu, a u ovaj posao ili hobi uvela ih je velika ljubav prema pivu.

Foto: A. K./Klix.ba

Foto: A. K./Klix.ba

 

Nikola Galić iz Banje Luke 2016. godine napravio je prve količine craft piva u kućnoj radinosti, a danas je svoj hobi uobličio u malu zanatsku pivaru Gorštak. U početku je uložio određena finansijska sredstva, a od 2017. godine ovo mu je jedini izvor prihoda.

“Ovo je i dalje u povoju, još uvijek se razvija i polako ide. Taj put je mukotrpan i težak. U početku su svi bili skeptični, od porodice do prijatelja, ali sada svi oni vjeruju u našu priču i ovo što radimo”, kaže Galić za Klix.ba čiji je Gorštak pronašao svoj put i do Švicarske.

Foto: A. K./Klix.ba

Foto: A. K./Klix.ba

 

Razlika između industrijskog i craft piva ogleda se u okusu i kvalitetu. Sastavljeno je od najkvalitetnijih prirodnih sirovina, odnosno žitarica kao što su ječam, pšenica i raž, zatim meda i raznih vrsta ljekovitog bilja, ali i ječmenog slada, hmelja, pivskog kvasca i vode, bez ikakvih aditiva koji utječu na gubitak izvornog okusa piva.

“Ogromna je raznolikosti stilova i ukusa u okviru zanatskih piva. Svako stil interpretira na svoj način i ostavlja svoj lični pečat u recepturi, tako da dobijate bogatstvo ukusa”, ističe Galić.

Kako kaže za Klix.ba, kvalitet mu je na prvom mjestu, a cijenom i profitom se ne bavi.

“Nikome ne podilazimo i pivo pravimo onako kako mislim da treba, dok se industrija svodi na to da napravi što više piva za što manje novca. Njega je jeftino prodati jer ide u velikim količinama, a dovoljno je neutralno da zadovolji široke narodne mase”, nastavlja Galić.

Foto: A. K./Klix.ba

Foto: A. K./Klix.ba

 

Bh. zanatsko pivo pored jedinstvenih okusa krase i zanimljivi nazivi upakovanih pića kao i brendova pod kojima nastaju. Naziv Galićeve pivare potekao je iz njegovog poštovanja prema precima koji su iz gorštačkih krajeva, odnosno obronaka Manjače i Kozare.

“Oni su generalno bili dobri i pošteni ljudi kroz cijeli svoj život. Veoma mnogo su radili, bili vjerni i vrijedni. Voljeli su druge ljude, tako da Gorštak oslikava sklad sa ljudima, prirodom i svemu onome oko nas”, pojašnjava nam Galić.

Zanatska proizvodnja piva zastupljena je i na području Tuzle, gdje u kućnoj radinosti Mirena i Jasmine Aljić nastaju Zmijuga i Zozon.

Foto: A. K./Klix.ba

 

Njihova craft pivara nosi naziv Von Bangors, a popularno piće pripremaju za svoju i ljubav prijatelja. Aljić nam priča da je prve količine piva napravio 2018. godine, a nakon toga u ovom procesu mu se pridružila i supruga Jasmina. Govoreći o samom proizvodnom procesu, on ističe da je prilično jednostavan.

“Prilikom čitanja literature sve mi je djelovalo izuzetno komplikovano i mislio sam da u tome neću uspjeti. Međutim, bilo je totalno suprotno, jer ovdje imate nekoliko osnovnih procesa kroz koje morate proći kako bi domaće pivo uspjelo. Cijeli postupak kreće od toga da ječmeni slad ukomite, odnosno potopite u vruću vodu koja mora biti na tačno određenoj temperaturi. Nakon ukomljavanja sladovina koja nastaje se iscijedi te praktično možete krenuti u kuhanje koje traje najmanje sat vremena, a po receptu se ubacuju različite vrste hmeljeva. Kada završimo ovaj postupak slijedi ubacivanje kvasca koji uz određeni vremenski period vrši fermentaciju”, pojašnjava nam Aljić.

Od zahuhavanja do ispijanja prvog gutljala piva u prosjeku prolaze tri ili četiri sedmice, a gotov proizvod se pakuje u staklene boce ili kegove koji moraju proći kroz postupak dezinfekcije i sanitacije. Bez obzira što je flaširano, Aljić ističe da s vremenom pivo mijenja hmeljnu aromu, dobija bolje sladne okuse i postiže jači kvalitet.

Foto: A. K./Klix.ba

Foto: A. K./Klix.ba

 

Miren i Jasmina poznati su kao istinski ljubitelji piva, a naš sagovornik ističe da bh. tržište obiluje kvalitetnim zanatskim pivima.

“Ima mnogo dobrih i kvalifikovanih pivara koji pivo kuhaju za sebe, međutim koliko je sada naše tržište spremno za sva ova piva, prvenstveno zbog njihove cijene, zaista ne znam”, ističe Aljić.

Ljubav prema ispijanju piva do biznisa je odvela i porodicu Vrhovac iz Prnjavora koji su 2015. godine proizveli svoje zanatsko pivo pod nazivom Trigger. Otac Dragan i sinovi Branko i Marko poslove dijele podjednako, a mjesečno proizvedu i prodaju okvirno hiljadu litara piva.

“Jedno kuhanje iz kojeg izvučemo skoro 50 litara piva, sa pranjem nam oduzima sedam do osam sati vremena. Naše pivo je moguće pronaći po lokalnim kafanama, kao i putem interneta. U markete ne ulazimo, niti to želimo, jer je ovakvu vrstu proizvoda tamo izuzetno teško kontrolisati vezano za kvalitet koji nam je na prvom mjestu”, priča nam Dragan te dodaje da u ljetnom periodu proizvode ‘laganija piva’, dok su jesen i zima namijenjeni za neke teže oblike.

Foto: A. K./Klix.ba

Foto: A. K./Klix.ba

 

U Bosni i Hercegovini već je stvorena grupa ljudi koja isključivo pije ovakvu vrstu piva, a ovo piće se uglavnom može pronaći u pubovima. Od ovog biznisa proizvođači ističu da se veoma teško može živjeti, s obzirom na to da ulažu izuzetno veliki trud, a na kraju dobijaju malu zaradu. Međutim, kroz ovu priču ih vodi ljubav prema pivu te želja za stvaranjem što bolje ponude za domaće pivopije.

“Naša osnovna kočnica u svemu ovome je kupovna nemoć građana, jer je ovo pivo skuplje u odnosu na industrijsko. Kod nas je riječ o manjoj proizvodnji, a samim tim troškovi su veći. Također, imate maržu ugostitelja i marketa koji to sve prodaju, jer svi moraju biti srećni i da zarađuju, jer od toga žive”, kaže nam na kraju Galić.

Zanatski proizvođači piva u našoj zemlji često se sastaju i na događajima koji se održavaju u cilju promocije ove vrste pića, a jedan takav je održan u Tuzli u okviru Džumbus festivala.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here