– Sve zemlje zapadnog Balkana ušle su u krizu s većim iznosima javnog duga nego što je to bio slučaj uoči globalne finansijske krize iz 2009. godine, a to im je ograničilo izbor mogućnosti za fiskalno reagovanje i učinilo ih osjetljivijim – navedeno je u izvještaju.
Osim toga, Svjetska banka upozorava da potrebe ovih zemalja za zaduživanjem naglo rastu i da će se na čitavom zapadnom Balkanu povećati i buduće otplate po osnovu kamata i to u uslovima uvećanog fiskalnog deficita i javnog duga i smanjene dostupnosti sredstava na finansijskim tržištima.
U ovoj finansijskoj instituciji smatraju da je pandemija najozbiljnija prijetnja ekonomiji BiH nakon svjetske finansijske krize.
– Sporiji rast u evrozoni, najvećem izvoznom tržištu BiH, te regionalni trgovački tokovi, doprinijeli su padu izvoza i smanjenju industrijske proizvodnje, što je dobrim dijelom posljedica poremećaja u proizvodnji velikih izvoznih firmi – navedeno je u izvještaju. Dodaju da se u ovoj godini zbog “kovida 19” očekuje produbljenje fiskalnog deficita. Podsjećaju da je lani deficit bio procijenjen na 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je već tada bio pad u odnosu na suficit od 2,5 odsto iz 2018. godine.
– Glavni pritisak na povećanje potrošnje izvršen je zbog rasta plata u javnom sektoru u oba entiteta u BiH. Kapitalna potrošnja u prošloj godini porasla je za 3,6 procenata, uglavnom zbog investicija u puteve, a ukupan javni dug na kraju godine je bio usmjeren s 33,1 odsto BDP-a. Uz sve dodatne finansijske potrebe koje su vlasti najavile, u 2020. godini očekuje se povećanje javnog duga BiH na oko 37,4 procenta – stoji u izvještaju Svjetske banke.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas Srpske” da je ekonomija BiH i prije ove krize bila slaba te da će ova situacija samo pogoršati postojeće stanje.
– U prvom redu moramo spasiti preduzeća i radna mjesta, a zaduženje je neminovnost, jer drugi model ne postoji. Moramo se dodatno zadužiti da bismo sačuvali privredu i ekonomiju i zaštitili bar domaću proizvodnju – naglasio je Ljuboja.
Dodao je da je došlo do velikih promjena na svjetskom tržištu te da su sve grane privrede u kolapsu.
– Sve to još je teže u zemlji poput BiH, koja i bez krize nema jaku ekonomiju. Neophodno je da propagiramo potrošnju domaćih proizvoda te da se carinskim i necarinskim barijerama ogradimo od uvoza, jer će u idućem periodu sigurno doći do ekspanzije uvoza iz razvijenih zemalja, koje imaju snažnu podršku svojih politika i njihov oporavak teče brže – istakao je Ljuboja.
Siromaštvo
Prema izvještaju Svjetske banke jedna od posljedica pandemije virusa korona u BiH biće povećanje siromaštva. Prema njihovim procjenama, siromaštvo će biti povećano na 14,6 procenata, a u zavisnosti od toga koliko će kriza trajati u 2020. godini, od 35.000 do 85.000 osoba će postati siromašno.
