U Ustavu RS i dalje stoji odredba o tome da se smrtna kazna može izreći za najteža krivična djela, iako je Ustavni sud BiH prije deset mjeseci naložio da ova odredba bude izbrisana.
Ustavni sud je, naime, odlukom po apelaciji dao rok od tri mjeseca da se pomenuta odredba u članu 11 izbriše, a nadležni iz Narodne skupštine RS su nakon te odluke izjavili da će biti pripremljen ustavni amandman da se ona primijeni.
Podsjećanja radi, najviši zvaničnici RS se godinama zalažu da se smrtna kazna izbriše jer se važećim zakonskim propisima ionako ne može izreći, međutim nijedna inicijativa da se usvoje izmjene Ustava RS proteklih godina nije uspjela jer su bošnjački predstavnici insistirali da se uz brisanje ove odredbe na istoj sjednici usvoje amandmani koje su oni tražili.
Tim njihovim amandmanima bi se, kako tvrde, povećala zastupljenost Bošnjaka u institucijama RS. Uz ove amandmane trebalo je da bude usvojeno još nekoliko desetina amandmana kojima bi se, između ostalog, propisalo da Banjaluka postane glavni grad RS, umjesto Sarajeva, kako je sada definisano u Ustavu.
U Ustavnom sudu BiH je, uz obrazloženje ove odluke, stajalo da je usvojena apelacija Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS da osporena odredba nije u skladu sa članom II/2 Ustava BiH u vezi sa članom 1. Protokola broj 13 uz Evropsku konvenciju, koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne u svim okolnostima.
U toj instituciji su izbjegli da odgovore na pitanje “Nezavisnih” da li je odredba trebalo da bude izbrisana iz Ustava RS, ili je prihvatljivo da i dalje stoji u Ustavu.
“Ustavni sud je ukinuo osporenu odredbu i utvrdio da ona prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u ‘Službenom glasniku BiH'”, naveli su u odgovoru “Nezavisnim” bez ikakvih daljih pojašnjenja.
Podsjećanja radi, u BiH postoji blizu stotinu odluka Ustavnog suda BiH koje nisu implementirane, a jedna od njih odnosi se na činjenicu da srpski narod i dalje nema konstitutivnost u kantonima u FBiH s hrvatskom većinom.
U Narodnoj skupštini RS su nam pojasnili da samom činjenicom da je ova odredba usvojena ona prestaje da važi, te nam nisu mogli odgovoriti da li će biti sazvana sjednica na kojoj će se raspravljati o amandmanu na Ustav RS.
U Evropskoj komisiji takođe nisu ulazili u detalje i samo su nam kratko odgovorili da je traženo da se smrtna kazna izbriše iz Ustava RS jer nije u skladu s evropskom pravnom stečevinom.
U Mišljenju Evropske komisije iz maja prošle godine navedeno je da formalnim postojanjem ove odredbe u Ustavu RS BiH krši temeljne odredbe o ljudskim pravima. Uz smrtnu kaznu oni ističu da u cijeloj BiH treba riješiti problem nejednakosti građana, zabranu diskriminacije i mučenja, te da, iako postoje odredbe o jednakosti polova, one nisu implementirane u cijelosti.
Ukidanje smrtne kazne je jedna od 14 ključnih preporuka izrečenih u Mišljenju, a u istom pasusu se traži usvajanje mehanizma na državnom nivou za prevenciju mučenja i lošeg tretmana.
U Analitičkom izvještaju Evropske komisije, koji je objavljen uz Mišljenje, je u dijelu o smrtnoj kazni navedeno da istovremeno treba riješiti slučajeve neriješenih ubistava u cijeloj zemlji, uz obezbjeđivanje nepristrasnih i nezavisnih istraga.
