Službena putovanja su jedna od slabih tačaka institucija na nivou BiH, a to potvrđuju i posljednji izvještaji revizora koji su na adrese gotovo polovine ministarstava poslali jasna upozorenja da moraju mijenjati određene navike i početi racionalno i domaćinski da se odnose prema novcu građana ove zemlje.
U okviru Savjeta ministara BiH formirano je ukupno devet resora koji su lani, dok su na snazi bile odluke o privremenom finansiranju jer je budžet za 2019. usvojen tek pred kraj godine, na pokrivanje troškova službenih putovanja iskeširali više od 6,2 miliona maraka.
Riječ je o putovanjima na koja su išli ministri, zamjenici i ostali službenici u BiH i u inostranstvu. Najviše novca za te namjere iz kase su potrošili u Ministarstvu odbrane koje je već godinama apsolutni rekorder po potrošnji na zajedničkom nivou i budžetu u kojem je više od 200 miliona maraka.
Račun za službena putovanja u prošloj godini dostigao je 3,17 miliona KM, od čega na putne troškove u BiH 1,08, u inostranstvu 2,09 miliona, a ukupno su u odnosu na 2018. godinu povećani za deset odsto. Putovanja u zemlji su realizovana uglavnom zarad obavljanja poslova iz nadležnosti Ministarstva i Oružanih snaga (OS) kao što su deminiranje, uređenje lokacija OS, a u inostranstvo uglavnom zbog realizacije NATO i druge saradnje, implementacije međunarodnih ugovora, prisustva raznim sastancima, konferencijama, seminarima, edukacijama.
Nakon analize poslovnih knjiga i izvještaja revizori su konstatovali da ažurnost evidentiranja isplaćenih akontacija i po osnovu refundacije putnih izdataka te ažurnost podnošenja i evidentiranja zahtjeva kada organizator snosi troškove još nije na zadovoljavajućem nivou.
– Navedeno može uticati na tačnost iskazanih putnih izdataka i potraživanja za određeni period u knjizi i finansijskim izvještajima, odnosno precijenjeni troškovi za iznos sredstava koji će se refundirati u kasnijem periodu ili neće biti refundiran uopšte – istaknuto je u revizorskom izvještaju resora odbrane.
Račun iznad milion maraka napravili su i u Ministarstvu inostranih poslova. Njihov prošlogodišnji ceh “stao” je na 1,37 miliona. Od toga u sjedištu Ministarstva 875.970 maraka, a na diplomatsko-konzularna predstavništva širom svijeta 499.828 KM. Uočeno je da u velikom broju slučajeva nije bio zastupljen princip racionalnosti i dobre prakse prilikom realizacije službenih putovanja.
– Elektronska knjiga putnih naloga nije zaštićena, nismo se uvjerili da se prati realizacije službenih putovanja u odnosu na plan, izvještaji sa službenog puta su dosta uopšteni, a na osnovu poziva i izvještaja nije moguće u svim slučajevima utvrditi da li je na putu bila obezbijeđena ishrana i drugo. S obzirom na to da se za putne troškove izdvaja znatan novac, ponovo preporučujemo dosljednu primjenu propisa i uspostavljanje efikasne kontrole nad izdacima u cilju racionalnog trošenja budžetskih sredstava – napisali su revizori u izvještaju MIP-a za 2019. godinu.
Zamjerki je bilo i kod Ministarstva bezbjednosti koje je potrošilo skoro 310.000 na putovanja na seminare, sastanke, radionice, studijske posjete, te prisustvo na Generalnoj skupštini Interpola u Čileu, konferenciji u Abu Dabiju, terenskim vježbama i za aktivnostima na kontroli granica i smještaju izbjeglica, a sporno je bilo pravdanje akontacije.
Slični problemi su uočeni i kod Ministarstva finansija i trezora BiH koje je za te namjene potrošilo oko 175.000 KM, od čega je većina troškova napravljena u inostranstvu. Revizori su konstatovali da Ministarstvo nije donosilo plan službenih putovanja, a kod pojedinih naloga nije upisana svrha ili razlog putovanja već samo “službeno” ili “sastanak”. Revizorski izvještaji se dostavljaju u Parlamentu BiH. Generalna ocjena poslanika i delegata je da se preporuke i smjernice ne poštuju koliko bi trebalo što za posljedicu ima nastavak netransparentnog trošenja novca.
