Evropska komisija predložila je paket mjera kojima bi se olakšala trgovina na evropskom kontinentu i u regionu Mediterana, a u BiH bi mjere, ako budu usvojene, najviše koristi mogle donijeti poljoprivrednicima.
Osim BiH, sa EU bi ovaj sporazum trebalo da zaključe Island, Lihtenštajn, Norveška, Švajcarska, Farska Ostrva, Turska, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Palestina, Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Srbija i Crna Gora.
Kako je navedeno na stranici Evropske komisije, radi se o prijedlogu koji tek treba da usvoji Evropski savjet, ali i zemlje koje su uključene u ovaj paket.
Prema saopštenju Evropske komisije, smatra se da će se ovim mjerama pospješiti trgovina u Evropi, ali i olakšati oporavak zbog ekonomske krize izazvane kovidom. Suština paketa mjera je pojednostavljenje procedura kada se radi o porijeklu robe, a u Evropskoj komisiji tvrde da u sporazumu koji bi trebalo da bude potpisan s BiH neće biti bilo šta što bi suštinski promijenilo trgovinske odnose definisane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, ali bi trebalo da smanji komplikacije pri izvozu naših poljoprivrednih proizvoda u EU.
“Predložene mjere će rezultirati osavremenjavanjem i modernizovanjem pravila, što će uopšteno gledano olakšati procedure potrebne za dobijanje sertifikata o porijeklu proizvoda. Osim toga, dodatno pojednostavljenje je predviđeno u kalkulisanju cijene rada ugrađene u proizvod, kao i vrijednost udjela sirovina koje nemaju status porijekla”, pojašnjeno je u Evropskoj komisiji.
Kako nam je rečeno, kad je u pitanju BiH, mjere će se najviše odnositi na poljoprivredne i tekstilne proizvode, odnosno definisaće se procedure kako će se određivati vrijednost ugrađenog rada i porijeklo sirovina i materijala u službama za carinjenje i pregled robe na granici.
Takođe, nezvanično nam je pojašnjeno da će za građane najvažnije biti da znaju da će se ubuduće za ove svrhe koristiti samo sertifikat EUR-1. Kao što građani koji uvoze automobile iz EU u BiH ili druge proizvode već znaju, ovaj sertifikat je potreban ako želite da uvezete proizvod po sniženoj ili nultoj carinskoj stopi, jer on dokazuje da je proizvod kompatibilan s odredbama o evropskom slobodnom tržištu. Pojašnjeno nam je da se radi o tipskom sporazumu koji je primijenjen u trgovinskim sporazumima koje je EU već sklopila sa Japanom, Kanadom, Vijetnamom, Južnom Afrikom i drugim zemljama. Osnovni cilj je, kako nam je rečeno, što bolja ekonomska integracija i saradnja na evropskom kontinentu i u mediteranskom regionu.
Faris Kočan, slovenački ekspert za EU i odnose sa zapadnim Balkanom, kaže za “Nezavisne” da je ovaj sporazum, iako tehnički u prirodi, jako bitan jer se praktično želi olakšati proizvodima BiH da dolaze na evropsko tržište.
“U EU su neke zemlje posebno osjetljive kad su u pitanju poljoprivredni proizvodi poput voća i povrća jer je zajednička evropska poljoprivredna politika tema koja je ekonomski i politički jako osjetljiva. Recimo, zbog toga su proizvođači iz Turske i Egipta imali puno, puno problema s penetracijom na evropsko tržište”, kaže Kočan. Što se tiče BiH, on savjetuje BiH da ova nova pravila maksimalno iskoristi jer postoji šansa za puno veći izvoz u Evropu.
“BiH se u preferencijalnoj razmjeni nalazi još od 2009. godine, a još uvijek više uvozi nego što izvozi poljoprivrednih proizvoda. Podsjećam da je BiH prošle godine uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 876 miliona evra a izvezla samo 180 miliona evra. Nove mjere će smanjiti birokratske procedure i to bi trebalo olakšati poljoprivrednicima da izvoze na evropsko tržište”, kaže Kočan.
Da bi BiH od ovih novih mjera zaista mogla profitirati, svjedoči i jedan paragraf u prijedlogu ugovora, u kojem u Evropskoj komisiji kažu da je BiH od EU tražila da se nova pravila počnu primjenjivati što je prije moguće, čak i prije nego što svi amandmani prođu proceduru unutar evropskih organa.
U Direkciji za evropske integracije BiH su nam rekli da još nisu dobili detaljne informacije u vezi s ovim prijedlogom.
“U Misiji BiH pri EU je potvrđeno da će zatražiti dodatne informacije o ovoj temi i narednim koracima”, kratko nam je rečeno.
