Umjesto da uvaži upozorenja direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH (AZLP) Petra Kovačevića, koji godinama ukazuje na to da se izbornim pravilima za prijavu birača za glasanje putem pošte ugrožava integritet izbornog procesa, Centralna izborna komisija BiH optužila ga je da narušava njen ugled.
Direktor AZLP-a još od 2012. godine tvrdi da se kao osnov za validnu prijavu za glasanje putem pošte ne može uzeti neovjerena kopija bilo kojeg dokumenta, ali CIK je u izvještaju o sprovođenju opštih izbora 2018. godine naveo da on “iznosi paušalne i neosnovane tvrdnje i svojim javnim istupima ne doprinosi organizaciji fer i poštenih izbora”.
Kovačević kaže za “Glas Srpske” da je upozoravao da će situacija sa prijavama za glasanje iz inostranstva biti još gora i da ni najmanje nije obradovan zato što se ispostavilo da je u pravu.
– Mene je CIK optužio da dezinformišem javnost i rušim njihov ugled, pa najradije ne bih davao nikakve izjave da im dalje ne narušavam ugled. Ali ponoviću još jednom da su oni odgovorni za tačnost, ažurnost i integritet Centralnog biračkog spiska, a iza svega što se dešava posljednjih dana u vezi sa objavljivanjem broja birača registrovanih za glasanje van BiH evidentno je da su još više ugroženi demokratski i fer izbori – kaže Kovačević.
Prema njegovim riječima, AZLP je prije nekoliko godina svojim rješenjem naložio autentičnu obradu ličnih podataka, ali iz CIK-a to nikad nisu ispoštovali. On podsjeća da je još prilikom lokalnih izbora 2012. godine jedno lice izjavilo prigovor Agenciji da mu je zloupotrebom ličnih podataka promijenjena biračka opcija.
– Mi smo tada CIK-u naložili da mora obezbijediti autentičnu obradu ličnih podataka, jer su lični podaci tog lica kome je promijenjena biračka opcija bili tačni, ali nisu bili autentični i vjerodostojni. To znači da nismo u CIK-u mogli da utvrdimo ko je podnio tu prijavu. I uoči svakih narednih izbornih ciklusa sam to govorio, a sada vidimo da je stanje još drastičnije – kaže Kovačević.
On ističe da se u slučaju prijave za glasanje izvan BiH ne može kao izraz autentične volje uzeti gola kopija lične karte, ona mora biti ovjerena da bi bila dokaz u bilo kojem postupku.
– Kako se može tvrditi da je autentična volja, odnosno da iza prijave zaista stoji onaj u čije ime se ona podnosi, ako se i-mejlom ili putem pošte pošalje prijava za glasanje iz inostranstva, a kao dokaz autentične volje priloži neovjerena kopija ličnog dokumenta. Ne može nikako – kategoričan je Kovačević.
Podsjećamo, prema “Vodiču za prijavu birača za glasanje izvan BiH”, za prijavu je potrebno da birači koji su glasali na izborima 2018. godine ispune obrazac prijave PRP-2 i dostave ga CIK-u, a uz obrazac treba da prilože kopiju jednog od važećih identifikacionih dokumenata s fotografijom (ličnu kartu, vozačku dozvolu ili pasoš). Za one koji se prvi put prijavljuju za glasanje iz inostranstva procedura je gotovo identična, s tim što se samo popunjava drugačiji obrazac, odnosno PRP-1. Prijava se može dostaviti i-mejlom, telefaksom ili putem pošte, a CIK, nakon ovjere, glasački materijal dostavlja na adresu u inostranstvu navedenu u prijavi.
Ko uzima kopije
Građani u BiH na brojnim mjestima u svakodnevnom životu ostavljaju lične dokumente ili se od njih traže fotokopije ličnih dokumenata, koje se kasnije mogu zloupotrijebiti.
Neka od njih su hoteli, moteli ili hosteli, gdje gosti veoma često na recepcijama ostavljaju lične dokumente i omogućuju da ih neko nezakonito fotokopira, dok se fotokopije ličnih dokumenata obavezno traže prilikom dizanja kredita, zatim u prodavnicama u kojima kupci uzimaju neku robu na rate, prilikom sklapanja ugovora sa telekom operaterima ili kablovskim televizijama i na brojnim drugim mjestima.
