Ako Džo Bajden, kandidat demokrata za američkog predsjednika, pobijedi na američkim izborima naredne sedmice, Amerikanci bi narednog proljeća mogli vratiti aprilski paket kao moguću bazu za dogovor o ustavnim promjenama u BiH, saznaju “Nezavisne”.
Kako nam je rečeno, već su napravljeni kontakti između pojedinih ljudi bliskih Bajdenu s predstavnicima političkih partija i institucija u BiH da se na seriji konferencija, razgovora povodom 25 godina Dejtona, “ispita puls” i vidi postoji li apetit za neku vrstu ustavne reforme. Ono što je posebno zanimljivo je da je nekoliko visokih američkih diplomata koji su se ranije bavili regionom zapadnog Balkana u timu za spoljnu politiku Bajdena, što obično znači da bi oni mogli biti dio spoljnopolitičkog establišmenta ako on dobije izbore.
Ono što je sigurno je da niko nema konkretnu ideju šta bi se moglo uraditi, ali, kako nam je naglašeno, i EU i SAD imaju zajednički interes da se region zapadnog Balkana kreće ka EU i u NATO za one zemlje koje to budu željele, te neka vrsta dogovora o svestrano prihvatljivim ustavnim promjenama može biti realna opcija.
Najveću skepsu prema američkom angažmanu na Balkanu je u proteklom periodu imala Njemačka, ali, kako nam je rečeno, eventualnim odlaskom Donalda Trampa bi se u većem dijelu Evrope pokazala povećana spremnost da se sa Amerikancima ipak pokuša naći neko rješenje za region koje bi bilo prihvatljivo za sve.
Aprilski paket je, kako nam je rekao jedan sagovornik, jedino rješenje koje je do sada bilo prihvaćeno od strane svih u BiH, a pao je samo zbog dva glasa u Predstavničkom domu jer je Haris Silajdžić, tadašnji predsjednik Stranke za BiH, rekao da je to premalo za Bošnjake i odbio da ga prihvati. Sve ostale stranke, osim dijela HDZ BiH, prihvatile su ovaj prijedlog, uključujući i stranke iz RS.
Kurt Basuener, američki analitičar koji je više puta u američkom Kongresu svjedočio o situaciji u BiH, za “Nezavisne” kaže da ipak treba imati dozu opreza kad je u pitanju budući angažman SAD u BiH. On kaže da mu je poznato da dosta američkih sadašnjih i bivših visokih američkih zvaničnika bliskih Balkanu želi da Bajden nešto uradi u regionu, ali da i dalje postoje značajne podjele šta uraditi i na koji način.
“Mislim da će propasti bilo koja ideja koja bi išla za tim da mi izdiktiramo rješenje. Takođe, mislim da će sličnu sudbinu doživjeti bilo koji pokušaj da se te reforme rade s trenutnim političkim elitama koje bi trebalo pridobiti na način da se novcem američkih poreskih obveznika kupuje socijalni mir”, smatra Basuener.
Prema njegovom mišljenju, strategija bi trebalo da bude da se ograniči mogućnost političkim elitama da čine štetu, a onda se okrenuti ka širem konsenzusu koji bi trebalo postići među građanima.
Basuener, takođe, ističe da je aprilski paket 2006. imao smisla jer su tada političke elite željele da BiH uđe u EU, a da je pitanje koliko je taj “mamac” i dalje prisutan.
Podsjećanja radi, ustavnim amandmanima predviđeni su, između ostalog, uvođenje jednog predsjednika BiH i dva potpredsjednika, jačanje pravosuđa na državnom nivou uvođenjem vrhovnog suda, davanje dijela nadležnosti državi u oblasti poljoprivrede i lokalne uprave, te pune nadležnosti u dijelu međuentitetskog transporta. Takođe, ojačala bi uloga državnog parlamenta, a broj poslanika u Predstavničkom domu bio bi povećan sa 42 na 87, a delegata u Domu naroda sa 15 na 21. Važna odredba odnosila se i na integracije u EU, uvođenjem pravila da bi sva pitanja bitna za evropski put bila odlučivana na nivou države.
