Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da BiH ne može sama da riješi problem migrantske krize, te da od EU mora da dobije ne samo finansijsku podršku, nego i podatke bezbjednosnih službi kako bi sve osobe koje su bezbjednosno interesantne bile odmah izbačene iz BiH.
Tegeltija je istakao da BiH nosi prevelik teret i da za to najveću odgovornost snosi EU i svi drugi koji su kreirali ovu krizu.
“Broj migranata prema broju stanovnika daleko je najveći, a svi oni koji pokušavaju da nametnu priču kako je ova kriza humanitarno i pitanje dobre volje, strašno griješe i ne misle dobro, prije svega, građanima BiH”, izjavio je Tegeltija za “Euroblic”.
On je ocijenio da će se BiH sa ovim problemom boriti sve dok se ne promijeni politika u svijetu prema migrantskoj krizi.
“S jedne strane imate otvorene granice sa istoka, uključujući i zemlje EU koje praktično nesmetano puštaju migrante da ulaze u BiH, a onda ih samo zatvorite na granici BiH s Hrvatskom, gdje postavljaju razne prepreke kako bi ih zaustavili na putu ka zapadnoj Evropi”, rekao je Tegeltija.
On smatra da će završetkom kampa “Lipa” biti manje ili više stvorene pretpostavke za smještaj svih migranata u BiH, a da će, ako se i dalje bude insistiralo da se poveća broj migranata, poslije toga to vrlo teško moći kontrolisati.
Govoreći o zahtjevima iz Brisela da migranti budu raspoređeni po cijeloj BiH, Tegeltija je napomenuo da je na početku pojave migrantske krize Republika Srpska rekla da ne želi migrante na svojoj teritoriji i da ne želi kampove.
“S druge strane, imali smo poruke iz institucija BiH da su migranti samo turisti koji proputuju kroz BiH i nije bilo nikakvih sporenja oko toga. Iz Federacije BiH niko nije sporio tu priču da Srpska neće da prihvati migrante, a s druge strane se gledalo blagonaklono prema broju migranata”, naveo je Tegeltija.
On je dodao da Republika Srpska danas i dalje čvrsto drži svoj stav, ali da FBiH pokušava da mijenja svoje stavove.
“Savjet ministara i Ministarstvo bezbjednosti će realizovati one politike koje budu stvar kompromisa, a čini mi se da u ovom trenutku nemamo dogovor”, rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, postignuta je saglasnost s ambasadorom EU i jasno je rečeno da su izgradnjom kampa “Lipa” i kampa “Ciljuge” u Tuzlanskom kantonu, te sa postojećim kampom “Blažuj”, zadovoljene potrebe svih migranata na teritoriji BiH i da u ovom trenutku nisu potrebni novi kampovi.
Govoreći o kandidatskom statusu BiH za članstvo u EU, Tegeltija je rekao da su prvi put iz Brisela došle poruke da bi BiH mogla dobiti ovaj status u prvoj polovini 2021. godine, te ocijenio da je za BiH previsoko postavljena ljestvica.
“To nije bio slučaj ni sa jednom od zemalja koje su sada članice EU. Tamo su postavljeni neki uslovi iz oblasti takozvane vladavine prava, a većini tih zemalja to je bilo postavljeno kao uslov tek u trenutku pristupanja u punopravno članstvo”, rekao je Tegeltija.
On smatra da bi zbog toga Evropska komisija morala poslati jasniju poruku, te da je potrebno da se BiH dodijeli kandidatski status uz ispunjavanje onih standardnih uslova koje su ispunjavale neke od tih zemalja.
Kada je riječ o nabavci vakcine protiv virusa korona, Tegeltija je naglasio da je BiH dio projekta nabavke vakcina, takozvanog sistema Kovaks, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, te da će BiH u skladu sa svojom veličinom dobijati vakcine, kao i druge zemlje u tom sistemu.
“Nama će biti dostupne sve vakcine koje budu odobrene od SZO. Sigurno je da će prve vakcine doći do kraja januara i to će, kao i u drugim zemljama, biti male količine koje su prvenstveno namijenjene zdravstvenim radnicima”, rekao je Tegeltija.
On je napomenuo da ne postoji nikakva prepreka da bilo ko nabavi rusku, kinesku ili neku drugu vakcinu, koja će se pojaviti u međuvremenu na tržištu, ali da su u ovom trenutku dostupne samo dvije vrste vakcina i da će se one prve pojaviti na tržištu BiH.
“Evidentno je da Ministarstvo zdravlja Republike Srpske radi vrlo intenzivno kako bi se stvorila pretpostavka za dolazak ruske vakcine na tržište BiH, prije svega na prostoru Srpske. S velikom pažnjom javnost prati i odobravanje kineske vakcine”, rekao je Tegeltija.
Govoreći o pregovorima BiH sa MMF-om o novom kreditu od 1,5 milijardi KM, Tegeltija je naveo da aranžmani sa MMF-om u svakom trenutku mogu da budu nastavljeni.
“Bilo bi dobro da smo obezbijedili aranžman s MMF-om, prije svega iz finansijskih razloga. Sredstva koja se nude nisu tako velika kako se o njima govori. To je trogodišnji aranžman, ali to su sredstva koja se dobijaju s jako povoljnim kamatnim stopama i jako dugim rokovima otplate”, istakao je Tegeltija.
On je naveo da su pregovori bili teški i neobični, te da je jasno rečeno da se očekuju neke političke teme.
“Moje stanovište odmah na početku bilo je da ne treba da se bavimo političkim pričama, već da fokus aranžmana s MMF-om bude borba protiv kovida, u smislu borbe za zdravlje ljudi i borbe za zaštitu ekonomije. Na kraju su se isprofilisala dva-tri pitanja koja su politička, koja su dio naših pregovora s Evropskom komisijom i nije bilo nikakvog razloga da se ona pojave i u pismu namjere sa MMF-om”, rekao je Tegeltija.
On je dodao da su to pitanja elektronskog potpisa, zakona o električnoj energiji, registra fizičkih lica u BiH unutar Centralne banke, te da su to ključne tačke o kojima nije postignuta saglasnost.
Tegeltija smatra da su dnevnopolitička prepucavanja najveći problemi u radu i funkcionisanju Savjeta ministara, naglašavajući da ta institucija mora biti mjesto kompromisa na kome će se rješavati životna pitanja građana i poslovne zajednice.
“Imajući u vidu vrlo složen sistem odlučivanja u Savjetu ministara, vrlo brzo se pokazalo da ta politička prepucavanja unutar BiH, kao i sa našim susjedima, postaju kamen spoticanja u donošenju odluka. Neka pitanja, koja treba da riješimo danas ili sutra, zbog toga prolongiramo dva do tri mjeseca”, rekao je Tegeltija.
Komentarišući ishod glasanja u Predstavničkom domu Parlamentartne skupštine BiH za izglasavanje nepovjerenja Savjetu ministara i o smjeni zamjenika ministra civilnih poslova Siniše Ilića, Tegeltija je rekao da je tom prilikom iskazana činjenica da je parlamentarna većina jasno izražena u Predstavničkom domu.
“Nažalost, to uvijek ne izgleda tako. Bili smo svjedoci, pogotovo kada su u pitanju neka od kadrovskih rješenja, da ta većina u jednom trenutku može da se promijeni. Nadam se da će parlamentarna većina nastaviti da funkcioniše i da podržava rad Savjeta ministara”, rekao je Tegeltija.
Na pitanje da li će pokrenuti smjenu DNS-ovog ministra Miloša Lučića budući da je DNS napustio vlast na nivou Srpske i BiH i da su glasali za smjenu Savjeta ministara, Tegeltija je istakao da bi principijelno DNS trebalo da se ponaša u skladu sa onim što proklamuje u posljednje vrijeme, a to je da je ta stranka opozicija, i u tim okolnostima ne bi trebalo da bude dio izvršne vlasti.
“Ali, čini mi se da s jedne strane imamo deklarativnu priču o promjenama, a s druge strane u suštini veliku borbu za pozicije, kao što je borba za očuvanje pozicije ministra”, rekao je Tegeltija i dodao da će obaviti konsultacije s partijama koje čine većinu u Predstavničkom domu i nakon toga će biti donesena odluka da li će pokrenuti smjenu i u kom trenutku.
/SRNA/
