Često se može čuti kako je Evropska unija umorna od priča o proširenju, ali i da je zapadni Balkan umoran od čekanja. Prema mišljenju političkih analitičara, ova pat pozicija mogla bi ostati i u narednom periodu i pored svih najava pojedinih političara kako je došlo do promjene klime u Briselu, te da bi dobra poruka za BiH mogla biti dodjeljivanje kandidatskog statusa do kraja ove godine.
Iako je prije neki dan sa samita u Kranju poslata poruka lidera iz regiona da Brisel na zapadni Balkan treba da gleda kao na cjelinu, te sa neslužbenih večera i susreta sa komesarom za proširenjem Evropske unije Oliverom Varheljijem, politikolog Dragana Spasić smatra kako je čitava ova priča u ovom trenutku nerealna i praktično neizvodljiva.
– Kao prvo, zapadni Balkan nikada neće biti jedna cjelina, a sigurno je da ni BiH kao jedinka neće imati neki specijalni status u odnosu na druge zemlje iz regiona. To nije realno očekivati. Kada je riječ o reformskim procesima na kojima insistira Brisel, a tiču se izmjene postojećeg Izbornog zakona, bojim se da su sva vrata u BiH zatvorena, te je zbog toga i teško očekivati da u skoroj budućnosti, a zbog ultimativnih i dijametralno suprotnih stavova pregovaračkih strana, ona budu otvorena – kaže Spasićeva za “Glas Srpske”.
Smatra i da nijedna zemlja zapadnog Balkana trenutno nije tehnički spremna za ulazak u Evropsku uniju iako je, kako kaže, narativ domaćih političara sasvim drugačiji.
Sličan stav ima i profesor sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru Domagoj Galić. Kaže da je BiH, nažalost, još daleko od pozicije kandidata, ali i da eventualni zajednički ulazak zemalja zapadnog Balkana u ovu uniju djeluje pomalo utopistički. Kako kaže, politički lideri BiH konstantno ističu “predanosti i odlučnosti” da BiH postane članica EU, a isto tako i evropski političari govore o “evropskoj perspektivi” već skoro 20 godina.
– Briselski političari govore o “evropskoj perspektivi”, ali činjenica je da je djelimično ispunjeno samo nekoliko prioriteta iz mišljenja. U februaru je BiH upozorena da reforme idu presporo, da je potrebno riješiti zakone o javnim nabavkama, VSTS-u i slično. Teško je ispuniti to do kraja, čak i ako se čelnici dogovore o Izbornom zakonu BiH. Dakle, iz onog što znamo, teško je očekivati kandidatski status uskoro – kaže Galić.
Prema njegovom mišljenju, jedina hipotetička prilika za napredak jeste ona kao kada je 2014. Hrvatska na sjednici Savjeta EU predložila da dodijele BiH status posebne države kandidata za članstvo.
– Dakle, ne ukidanje kriterijuma, već da se više aktivira EU te da se neka teška pitanja ostave za vrijeme kad BiH dobije nekakav “specijalni status” države kandidata s ciljem unošenja novog optimizma u bh. javnost u vezi sa EU, jer po istraživanjima javnog mnjenja, opada podrška EU, ali ne raste protivljenje. Čini se da je nastupila evroletargija u bh. javnosti, ne klasični
evroskepticizam. Previše se čeka na pomake kojih nema, što proizvodi letargiju i pesimizam, što opet isključuje pritisak za reformama – dodao je Galić.
Bez uslovljavanja
Kada je riječ o eventualnim izmjenama Ustava BiH, Tegeltija je rekao da u Briselu niko nije ulazio u detalje ni eventualnih izmjena Ustava, niti Izbornog zakona jer su to pitanja, kako mu je preneseno od strane evropskih zvaničnika, o kojima moraju da se dogovore politički akteri u samoj BiH.
