Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji javio da će u dubokoj starosti dobiti sina, Svetog Jovana Krstitelja, Preteču Gospodnju, Arhanđeo Gavrilo javio se Prečistoj Djevici Mariji u Nazaretu, i pozdravio je riječima: “Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama”!

Tako je začuđenu i uplašenu Mariju arhanđeo obavijestio da je izabrana da rodi sina božijeg, Mesiju i spasitelja sijveta i ljudskog roda. Sa ovom arhangelskom blagoviješću, i sa silaskom Duha Svetoga na Prečistu Djevu, otpočinje spasenje ljudi i obnovljenje tvari.

Otuda se Blagovijest smatra koliko velikim toliko i radosnim praznikom. U pravoslavlju se ubraja u dvanaest velikih praznika, piše RTS.

U srpskom narodu Blagovijesti najviše svetkuju žene zbog poroda. Vjeruje se i da je danas dobro umiti se u potoku ili ruheci. Lupanjem u šerpe i tepsije, paljenjem vatri, theraju se zmije daleko od kuće tokom godine.

Po narodnom vjerovanju, tek sa Blagovijestima počinje proljeće. Mnogi ne orezuju ni vinograde ni voćke do današnjeg dana.

Blagovijesti su, uz Cveti, jedina dva dana kada je dozvoljeno jesti ribu tokom Vaskršnjeg posta. Nepokretan je praznik i SPC ga slavi 25. marta po julijanskom, odnosno 7. aprila po gregorijanskom kalendaru.