Crkva i vjernici danas slave Spasovdan

0
833
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave praznik Vaznesenja gospodnjeg, Spasovdan, kojim se obilježava 40. dan nakon Vaskrsa kada se Isus Hrist vaznio na nebo.

Prema hrišćanskom vjerovanju, vaskrsenjem Hristos je pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana Hristos im se ponovo javio i rekao: “Idite po svemu svijetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen”.

Hristos im je obećao Duha Utješitelja i zapovjedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima, i tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavati u vjeri.

Odatle je potekao naziv Spasovdan, jedan od 10 praznika koji je posvećen Isusu Hristu i koji se uvijek slavi u četvrtak.

Prema vjerovanju, Hristos je podignutih ruku blagoslovio učenike, nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na nebesima.

Spasovdan je krsna slava grada Beograda, kojom se čuva spomen na  dan 1403. godine kada ga je despot Stefan Lazarević proglasio srpskom prestonicom.

Takođe, Spasovdan je slava Banjaluke, Nevesinja, Istočnog Novog Sarajeva, manastira Visoki Dečani…

Koliki je značaj Spasovdana za srpski narod, govori podatak da je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjevekovne države Dušanov zakonik obnarodovan baš na Spasovdan 1349. godine.

Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao krsna slava, ali i zavjetina za čitavo selo.

Danas se ne rade teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema narodnom vjerovanju, može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti.

Prema običajima, danas se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine.

PODIJELI