Za jedinu ergelu rasnih konja u Bosni i Hercegovini, koja je više od dvije decenije u finansijskim problemima, stiže kvalitetno rješenje.
Ergelu rasnih konja lipicanera “Vučijak” kod Prnjavora, prema najavama Ministarstva poljoprivrede bh. entiteta Republika Srpska, čekaju bolji dani.
Radi se o jedinoj ergeli lipicanera u Bosni i Hercegovini, koja je više od dvije decenije u finansijskim problemima, a iako su se vlasnici mijenjali, česte su bile situacije da konji gladuju, a radnici ne primaju plate.
Agonija je očigledna na svakom koraku na posjedu ergele, ali na svu sreću, na stado koje broji 150 lipicanera, teška situacija nije ostavila vidljivi trag, kao na ruiniranim objektima.
Osnovana dekretom 1946.
U štalama su zatvoreni pastuvi i kobile s mladima, koje radnici puštaju u popodnevnim satima. Dok su kobile zavezane, ždrijebad se slobodno kreću po štali, a mnogi od njih radije vrijeme provode uz majke. Štale, iako su u lošem stanju i dalje svjedoče o boljim vremenima, s obzirom na to da su rađene namjenski, pa je u unutrašnjosti prijatno i tokom najvećih ljetnih temperatura.
Ergela je osnovana 1946. godine, dekretom tadašnjeg Ministarstva odbrane Narodne Republike Bosne i Hercegovine, za potrebe Narodne vojske, a ime je dobila po obližnjem uzvišenju Vučijak. Formirana je najvećim dijelom od rasplodnog materijala porijeklom iz ergela “Lipi” i “Đakovo” iz Hrvatske, dok manji dio vodi porijeklo iz ergele “Lipica” iz Slovenije.
Ergela je bila privatizirana, a s obzirom na to da je novo rukovodstvo nije uspjelo održati, proglašen je stečaj 2008. godine.
Vlada RS-a je 2010. godine odlučila ponovo vratiti “Vučijak” u “državno” vlasništvo, otkupivši je na javnom nadmetanju, ali sve do zatvaranja stečajnog postupka preuzimanje vlasništva nije donijelo ništa dobro lipicanerima.
Transformacija u javnu ustanovu
Zoran Kovačević, pomoćnik ministra poljoprivrede RS-a, kaže da je završen stečajni postupak te da je u toku registracija ergele kao javne ustanove, a u narednim danima trebao bi biti imenovani vršilac dužnosti direktora i upravni odbor.
Imenovani v.d. direktora imat će zadatak napraviti poslovni plan, za investicije i podršku Ministarstva poljoprivrede RS-a donijet će program srednjeročnog razvoja ergele i redoslijeda aktivnosti, kako bi, prije svega, sanirali objekti u koje nije ulagano oko 50 godina.
“Definisali bi se prioriteti. Cilj je da se poboljšaju uslovi za držanje konja i da se u funkciju stavi zemljište koju je ergela koristila, prije svega, za spremanje kabaste stočne hrane. Da se definišu neke druge aktivnosti, koje bi dale ergeli novu dimenziju i značaj, također, razradili bi neke nove poslovne ideje unutar i oko ergele, imajući u vidu da su prostornim planom opštine Prnjavor predviđeni određeni turistički sadržaji oko same ergele”, kazao je Kovačević, prenosi Anadolija.
BiH ne može izvoziti konje
Prema njegovim riječima, formiranjem javne ustanove ergela će poslati punopravni član Međunarodne organizacije za uzgoj lipicanskog konja, tako da će moći tražiti finansijsku podršku, prije svega za rekonstrukciju objekata, a sredstva koja su predviđena u budžetu RS-a će biti u najvećem dijelu za održavanje proizvodnje, ishranu konja te plate radnika.
Dodatni problem predstavlja činjenica da ergela ima osnovno stado sa oko 150 grla, a cilj je da se ovaj broj svede na 80 do 90 grla, kako je predviđeno u stečajnom planu, da bi se sačuvale sve linije i rodovi. Višak grla trebao bi biti prodan, ali dok je bio u toku stečajni postupak, organizirano je nekoliko licitacija, na kojima, i pored minimalne cijene, nije bilo dovoljno zainteresiranih.
Interes postoji u susjednim zemljama, odakle su eksperti posjećivali ergelu i davali visoke ocjene za grla, ali Bosna i Hercegovina ne može izvoziti konje. Pomoćnik ministra Kovačević naglašava da se traže strani investitori.
“Prva stvar je da se snimi stanje i da se izvrši procjena troškova i prioriteti ulaganja. Zatim je potrebno da znamo koliko šta košta, da možemo da kandidujemo. Imamo određenih naznaka da postoje fondovi koji su zainteresovani. Sada samo čekamo da prođe formalno registracija javne ustanove i onda imamo novi legitimitet i mogu se podnosti zahtjevi, pisati onima koji su zainteresovani i javljati se na konkurse za takvu vrstu investicija”, rekao je on.
Ergele za razvoj turizma
Kovačević smatra da je težak period koji je nastupio iza otvaranja stečajnog postupka napokon prošao. Objasnio je da u okruženju države u najvećoj mjeri finansiraju rad ergela, ali da postoji i niz poslovnih aktivnosti koje se nadovezuju na same konje – turistički sadržaji, škole jahanja, rad s djecom koja imaju probleme u razvoju, sadržaji gdje se konji koriste za neke svečanosti…
On očekuje da će procedura registracije javne ustanove biti završena vrlo brzo, a prvi prioritet je rekonstrukcija objekata, gdje je cilj da do zime bude završena bar sanacija, ukoliko ne bude moguće uraditi veće zahvate.
Paralelno s tim, tražit će izvore finasiranja da se ergela stavi u funkciju, prije svega da počne proizvodnja stočne hrane, jer u ovom momentu se gotovo sva stočna hrana kupuje.
Izvor: Agencije
