Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić očekuje da će Evropska komisija odbaciti hrvatsku žalbu i omogućiti izvoz mlijeka iz BiH na evropsko tržište.
U intervjuuu za banjaluka.net, Vasić tvrdi da Hrvatska još nije obavijestila vlasti BiH o tome zašto se uopšte žalili, ali i otkriva da službeni Zagreb na sve načine pokušava da, i poslije ulaska u EU, BiH ostane njihovo povlašteno tržište na račun daljeg slabljenja bh. proizvođača.
On ukazuje i da su primjećene ogromne nelogičnosti prilikom uvoza milijeka na naše tržište, zbog čega sumnja da se radi o razgranatom uvozu “na crno”.
– Već duže vrijeme, Hrvatska pokušava da sruši sve barijere za izvoz svojih roba u BiH, bez obzira na to što bi nya taj način dokrajčili primarnu proizvodnju BiH, pošto još nismo sposobni da se nosimo sa konkurencijom iz EU. Zagreb pokušava da zadrži svoje pozicije na tržištu BiH i da se nametne kao spona između EU i BiH, s ciljem da ostvare veću ekonomsku korist u odnosu na vrijeme kad su bili član Cefta sporazuma. S druge strane, naše četiri mljekare, koje su dobile izvoznu dozvolu, ispunile su sve postavljene uslove EU i naravno da su u izvozu vidjeli svoju šansu. Takođe, moramo znati da je prije ulaska Hrvatske u EU, polovina našeg ukupnog izvoza mlijeka išla upravo na njihovo tržište i normalno je da sada imaju strah od konkurencije – ističe Vasić.
Šta se krije u pozadini ove priče?
VASIĆ: Uvjeren sam da se radi o još jednom njihovom pritisku na BiH kako bi se vratili na priču o ukidanju carina na neke proizvode koje nam je EU dala kako bi zaštitili svoju proizvodnju, što se, između ostalog, odnosi i na mlijeko. Pored toga, moram skrenuti pažnju na to smo zabilježili zaista čudne podatke kad je u pitanju proizvodnja mlijeka – ističe Vasić.
Na šta ciljate?
VASIĆ: Slušajte, naša statistika kaže da je BiH prošle godine ostvarila porast proizvodnje mlijeka, koja je bila 230 miliona litara. U isto vrijeme, ostvaren je i porast izvoza, tako je uvozno – izvozna bilansa sljedeća – izvezli smo mlijeka u vrijednosti od 43 miliona, a uvezli u vrijednosti od 22 miliona KM. Međutim, i pored toga, u stvarnosti se pojavio višak od preko 20 miliona. To upućuje na samo jedan zaključak – da su se velike količine mlijeka uvozile na crno na naše tržište, i to bez ikakvih kontrola.
Hrvatski premijer Milanović aludirao je prije par dana da je pravi razlog u tome što BiH nije dozvolila da Hrvatska, i poslije ulaska u EU, zadrži povlašteni tretman u okviru CEFTA sporazuma?
VASIĆ: Poslije ulaska u Uniju, Hrvatska uživa trgovinski tretman u BiH kao i sve druge zemlje – članice EU. S druge strane, BiH bi izvršila ekonomsko samoubistvo kada bi, kojim slučajem, dozvolila da robe iz EU odjednom imaju bescarinski tretman, jer se i u ovim uslovima teško nosimo, a kamoli tada. Cijela ova situacija dovodi u pitanje izjave hrvatskih političara o tome da će učiniti sve na BiH uđe u EU. Jer, sve što sada rade, ukazuje da je jedini motiv da i dalje ostanemo njihovo tržište kako da bi naša proizvodnja bila što slabije razvijena, a oni se nametnuli kao spona između nas i EU. Jednostavnije rečeno, Hrvatska je ovim nesmotreno poslala poruku da BiH što duže treba ostaviti van EU, a da oni trebaju da budu posrednik preko koga će ići sva ili bar većina trgovine sa EU.
Da li da su prekršene određene procedure u podnošenju prijave od strane Hrvatske, s obzirom da je rok za žalbu bio do 13. avgusta?
VASIĆ: Nažalost, nemamo zvanične potvrde za to nego samo nezvanična saznanja. Po tome, rok za podnošenje žalbe bio je 13. avgust, a žalba je podnesena 21. avgusta. Dakle, ako je to zaista tako, Odbor za hranu u Briselu, kojem se Hrvatska i žalila, odbaciće žalbu zbog neblagovremene prijave. Međutim, mi još ne znamo da li se ta saznanja u vezi rokova tačna a nije nam poznato ni šta je Hrvatska navela u svom prigovoru. U svakom slučaju, očekujem pozitivnu odluku Brisela. Uvjeren sam, naime, da nemaju nikakve konkretne argumente za žalbu u vezi četiri mljekare, koje su dobile dozvolu za izvoz u EU, jer ispunjavaju sve potrebne uslove.
Kako komentarišete brojne peticije kojima se traži bojkot hrvatskih proizvoda u BiH? Ako je suditi po tome, je li ovim potezom Hrvatska zapravo napravila mnogo veću štetu svojim interesima?
VASIĆ: Kupovina domaćih proizvoda je svakako dobra za sve nas i genaralno govoreći potrebno je potrošačima ukazati da se time unapređuje cjelokupno društvo. Komora će, sa svoje strane, svakako pokušati da kaže “kupujte domaće”, ali smo svjesni da su potrošačke navike čudo i da će onaj ko je navikao da kupuje neke proizvode teško promijeniti svoje mišljenje zbog situacije, poput ove sa Hrvatskom. To je nešto na čemu se mora dugoročno raditi, a ne samo sa ovim peticijama. Neće se ljudi okrenuti kupovini domaćeg samo iz revolta prema ovome što nam je Hrvatska uradila.
Možete li da predvidite moguće gubitke BiH, zbog stopiranja očekivanog izvoza mlijeka na tržište EU?
VASIĆ: Najpozitivnija stvar vezano za izvoz na tržište EU jeste mogućnost izvoza mlijeka za Tursku, koji bi se prevozio preko teritorija zemalja EU. To je možda najveća šteta jer je to zaista jedina stvar od koje bi brzo mogla da se vidi određena korist. Sve drugo je dugoročni proces koji bi na duge staze mogao donijeti korist BiH. U svakom slučaju, ako se ova situacija razriješi do 16. septembra, kako je rečeno, šteta neće biti naročito velika. Međutim, ako bi se zabrana odužila, onda bi šteta, zapravo, bila ogromna.
