Srećan sam što sam živ. Zbog predoziranja mnogo mojih prijatelja je umrlo, a neki su čak i sami sebi oduzeli život, kaže Josip Barišić (35) iz Bugojna, koji je u raljama droge proveo 15 godina i koji danas apeluje na mlade da nikada ne eksperimentišu s bilo kakvim narkoticima.
“Evo, puna je godina kako sam čist i kako više ne uzimam heroin”, priča u ispovijesti za “Nezavisne” ovaj mladić, koji je duševni mir našao u Centru za rehabilitaciju “Novi početak” u Božićima, kod Prijedora.
Bio je uzoran sportista, sve dok u srednjoj školi nije počeo uzimati marihuanu.
“I dan-danas se često pitam šta me navelo da to probam i došao sam do zaključka da je neznanje bilo moj najveći neprijatelj, jer nisam bio ni upola svjestan šta sve droga i ovisnost povlače za sobom”, priča nam Barišić.
Kako navodi, nakon izbjeglištva u Ljubuškom, u Bugojno se vraća 2000, gdje više nije imao ni društva ni poznanika.
“Da bih se uklopio u novo društvo počeo sam uzimati heroin. Nakon što sam ga prvi put uzeo svidjelo mi se, mislio sam da je to najbolji osjećaj i da mi ništa više u životu ne treba”, kaže Josip, koji tada nije ni slutio da će ga ova odluka koštati narednih 15 godina mučnog života.
Drugi put heroin je uzeo nakon mjesec dana, pa nakon 15, sve dok nije počeo da ga uzima svakodnevno.
“U jednom trenutku sam se probudio u velikim bolovima. Pomislio sam da sam prehlađen jer nisam mogao ustati iz kreveta sve dok nije došao prijatelj, koji je isto uzimao heroin i rekao mi da imam fizičku krizu. Kada smo obojica uzeli heroin sva fizička bol je bila kao rukom odnesena”, prisjeća se Josip dana kada je shvatio da je postao ovisan o heroinu.
Drogu je nastavio da uzima sljedećih godina i ušao je, kaže, u začarani krug, gdje su mu misli bile fokusirane samo na drogu i kako doći do novca kojim će je kupiti.
“Taj prvi put sam se osjećao kao da sam na vrhu nebodera, a nisam shvatao da svakog dana tonem sve dublje, dok na kraju nisam došao do podruma, čak i dublje od toga, jer mi je svaki put kada sam uzeo drogu bio jedan korak više ka dnu”, govori Josip.
Tada, pojašnjava, nije bilo mnogo ustanova za odvikavanje kao što je ova u kojoj se sada nalazi, te je probao medicinski da riješi problem, ali, kaže Josip, nema lijeka koji bi mogao pobijediti ljudski karakter.
“Najljepše godine su mi prošle ni u šta, ništa nisam ostvario, jer dok sam se drogirao samo sam razmišljao kako da zadovoljim sebični ego, pa sam povređivao i one koji me najviše vole i kojima je najviše stalo do mog života”, priča Josip.
U tim bolnim godinama nakupilo se, priča, mnogo toga – i svakakvog ponašanja i mnogo teških i ružnih stvari.
Nekoliko puta je bio u komunama, ali tada, priznaje, nije išao svojevoljno, nego više na nagovor roditelja i prijatelja.
“Sve sam morao da učim ponovo, od toga kako da se ponašam na ulici, preko higijene do moralnih i etičkih vrijednosti”, kazao je on.
Josip, koji je uz veliki napor okrenuo list i našao tračak svjetlosti u svom životu, mladim ljudima poručuje da nikada ne eksperimentišu s bilo kakvim drogama.
“Nikada nemojte eksperimentisati s drogama jer na taj način na kocku stavljate svoj život i ulazite u pakao”, ističe Josip.
U komuni radi uglavnom u kuhinji, tu je našao mir i utočište, te ponavlja da se više ne bi vratio starim navikama. Voli da provodi vrijeme s domaćim životinjama i psima, koje imaju u komuni.
Danko Malešević, direktor Udruženja “Hljeb života”, koje je zastupnik komune u Božićima, kazao je da se ideja za osnivanje komune rodila prije pet godina, a da su prvi korisnici pristupili prije dvije.
“Korisnici, odnosno ovisnici, se obično prijave želeći da pristupe komuni, a onda obavimo razgovor s njima i upoznamo ih s pravilima ponašanja”, kaže Malešević dodajući da trenutno imaju četiri štićenika.
Evidencija ovisnika
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u 2016. godini prijavljen je 31 liječeni ovisnik koji je prvi put na tretmanu.
“Od tog broja je 30 muškaraca i jedna žena, a heroin je najčešće primarno sredstvo zavisnosti”, istakli su u Institutu i dodali da je na hepatitis C testirano 79 odsto zavisnika, od čega je 43,6 njih bilo pozitivno.
Prema njihovim riječima, na HIV/AIDS svih 72,6 odsto testiranih bilo je negativno.
nezavisne
