Život na selu nije lak, posebno onima koji žive od proizvoda koje naprave i prodaju, a život na selu za žene je još teži zbog teškog rada, nedostatka infrastrukture i vrtića, usljed čega se mali broj žena odlučuje da posjeduje sopstveno seosko gazdinstvo.
Međunarodni dan žena na selu obilježava se svake godine 15. oktobra. Brojne žene sa sela širom BiH su na ovaj dan pokazale svoje domaće proizvode i govorile s kakvim problemima se susreću kao poljoprivredne preduzetnice.
Jasmina Šahović, predsjednica Udruženja žena “Emina”, samostalni je poljoprivredni proizvođač i njeno udruženje se bavi uzgojem i preradom voća i povrća na tradicionalni način.
Šahovićeva kaže da je najveći problem za žene koje se bave uzgojem i proizvodnjom dobara na selu – plasman na tržištu.
“Najveći problem s kojim se susrećemo je plasman proizvoda na tržištu. Nema organizovanog otkupa proizvoda, fali nam i podsticaja”, rekla je Šahovićeva.
Dodaje da je potrebno mnogo truda i rada da bi se neko bavio tradiocionalnom proizvodnjom.
“Dan nam traje dugo i potrebno je dosta rada. Danas je naravno lakše raditi na selu zbog mehanizacije. Smatram da je ženama u svakom pogledu teže da se bave bilo kojim poslom pa tako i ovim na selu”, objasnila je Šahovićeva.
Ističe da ljudi vole domaće proizvode, ali da je potrebna bolja organizovanost plasiranja proizvoda na tržište.
“Kada bismo imali svoja prodajna mjesta gdje možemo plasirati svoje proizvode bilo bi lakše”, kazala je Šahovićeva.
U administrativnom centru Vlade RS u Banjaluci juče je organizovana izložba posvećena ženama na selu, na kojoj su predstavljeni proizvodi predstavnica udruženja žena na selu i seoskih zadruga iz Rogatice, Zvornika, Bratunca, Šipova i Mrkonjić Grada.
Dara Miletić, predstavnica Humanitarnog udruženja žena Mrkonjić Grada, kaže da se njeno udruženje bavi humanitarnim radom, jer njene članice pomažu starim, iznemoglim i licima u socijalnoj potrebi.
“Naše udruženje broji 35 do 40 aktivnih članica koje imaju zlatne ruke. Okupljamo žene i iz sela Kopljevići i iz Mrkonjić Grada. Starim i nemoćnim čistimo domove i donosimo im hranu”, rekla je Miletićeva.
Mirjana Lukač, direktorica Gender centra Vlade RS, istakla je da žene na selu treba ekonomski osnažiti, unaprijediti njihovu zdravstvenu zaštitu i obezbijediti bolju infrastrukturu.
“Položaj žena na selu je teži nego onih u gradu zbog teškog rada, nedostatka infrastrukture i vrtića, gdje bi mogle ostaviti djecu dok rade”, kazala je Lukačeva te dodala da je budućnost RS u povratku mladih na selo i proizvodnji zdrave hrane.
Dodala je da se aktivno radi na otvaranju prodajnih mjesta u većim gradovima za proizvode udruženja žena na selu i seoskih zadruga.
“Takvo prodajno mjesto je već otvoreno u Trebinju, a uskoro će biti otvorena i ‘Krajiška kuća’ u Banjaluci”, rekla je Lukačeva.
U Ministarstvu privrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da različitim mjerama i olakšicama doprinose da se postotak žena nosilaca poljoprivrednih domaćinstava sa četiri poveća na 22 odsto, koliko ih je trenutno, te da mogu ostvariti 35 odsto povrata novca na sva kapitalna ulaganja.
(Nezavisne)
