Odluka Centralne izborne komisije BiH (CIK) da se za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH koristi popis stanovništva iz 2013. godine otvorio je mnoga pitanja, a jedno od ključnih je da li entiteti u BiH i dalje treba da konstituišu vlast po popisu iz 1991. godine.
Entitetske vlade trenutno su u obavezi da u svom sastavu imaju određen broj ministara koji pripadaju “manjinskom” narodu na teritoriji entiteta. Recimo, Republika Srpska u obavezi je da u Vladi Republike Srpske, pored osam ministara iz reda srpskog naroda, ima i pet ministara Bošnjaka i tri ministra Hrvata, dok Vlada Federacije BiH treba da se sastoji od osam ministara Bošnjaka, pet Hrvata i tri Srbina. Odredba o primjeni popisa iz 1991. godine, po ustavima entiteta, obavezna je sve do sprovođenja Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o izbjeglim i raseljenim.
Stručnjaci u BiH uglavnom su podijeljeni. Dok jedni tvrde da je Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma završen i da insistiranje na njegovom “zatvaranju” ne predstavlja ništa značajno, s druge strane su oni koji već najavljuju apelacije Ustavnom sudu BiH, upravo zbog odluke Centralne izborne komisije BiH da se primijeni popis iz 2013. godine.
“Teoretski, a i praktično se može desiti da odluka o sprovođenju Aneksa 7 nikada ne bude donesena, imajući u vidu konstelaciju ukupnih odnosa u BiH. Popis iz 2013. godine je dobio saglasnost Savjeta za implementaciju mira i podrazumijeva se da rezultati tog popisa moraju biti primijenjeni ne samo sada u Federaciji BiH, nego i inače”, rekao je Vitomir Popović, pravni stručnjak, pitajući se da li u Vladi Republike Srpske treba da ima određeni broj ministara Bošnjaka i Hrvata ukoliko tih naroda nema toliko na njenoj teritoriji ili u Vladi Federacije BiH Srba ako ih tamo nema. Takođe, naglašava da zbog toga, odnosno činjenice da u Republici Srpskoj nema toliko Bošnjaka i Hrvata koliko ih je bilo po popisu iz 1991. godine, a i Federaciji BiH Srba, treba otvoriti priču o izmjenama ustava.
“Nije ni trebalo da se čeka odluka CIK-a, već da se ide u primjenu popisa iz 2013. godine. Sada se krše prava onih drugih jer praktično Bošnjacima i Srbima na nekoj teritoriji se daju prava na bazi popisa iz 1991. godine kojih više nema, a ne daju se prava stanovnicima koji žive tu na toj teritoriji”, rekao je Popović.
S druge strane, uglavnom Bošnjaci smatraju da je odlukom CIK-a da se primijeni popis iz 2013. godine grubo prekršen Ustav, tačnije amandman 51. Ustava Federacije u kojem jasno piše da će se objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovorajući način koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7 u potpunosti ne sprovede.
Većina bošnjačkih stranaka, kao što su SDA i SDP, već je najavila podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a u vezi sa popunom Doma naroda Parlamenta FBiH, ističući da je CIK svojom odlukom samo zakomplikovao situaciju.
“Važno je da je CIK donio odluku i otkočio proces formiranja vlasti, ali nije dobro što su članovi CIK-a vođeni političkim motivima, a ne pravnom i ustavnom argumentacijom. Odlukom nije riješio problem, nije ga umanjio, uvećao je problem, ali i otvorio prostor da se pitanje može rješavati”, rekao je za federalne medije Halid Genjac, generalni sekretar SDA.
