Poslije eventualne ostavke Tereze Mej, prema pravilima Konzervativne partije postoje dvije mogućnosti — da poslanici vladajuće partije izaberu samo jednog kandidata za budućeg lidera koji bi bio i predsjednik Vlade, ili da više prijavljenih kandidata idu „među članstvo“ po podršku, kaže za Sputnjik dugogodišnji dopisnik Tanjuga iz Londona Siniša Ljepojević.
Britanski „Tajms“ objavio je da se očekuje da će britanska premijerka Tereza Mej sutra objaviti da podnosi ostavku.
U prvom slučaju, poslanici bi proglasili novog lidera stranke koji bi postao i predsjednik Vlade, objašnjava Ljepojević i podseća da je na taj način i Tereza Mej 2016. godine postala premijerka.
Kad je riječ o drugoj mogućnosti koja je predviđena statutom partije, a samim tim i zakonom, u unutarpartijskoj kampanji napravila bi se selekcija kandidata i onaj ko bi pobijedio na glasanju postao bi i premijer. To bi, otprilike, trajalo dva do tri mjeseca, a s obzirom na to da dolazi vrijeme godišnjih odmora, moglo bi potrajati i duže, kaže naš sagovornik.
Što se tiče same ostavke Tereze Mej, ona ne samo da je očekivana nego su je tražili i članovi partije i većine poslanika torijevaca.
„U prevodu, njena ostavka je potpuno izvjesna, ali je pitanje kada. Danas su izbori za Evropski parlament gdje se očekuje novi poraz Konzervativne partije, poslije poraza na lokalnim izborima početkom maja i realno je da ona vrlo brzo podnese ostavku. Ali šta će dalje biti, koja će se od tih mogućnosti iskoristiti, to je zaista neizvjesno“, kaže Ljepojević.
U međuvremenu, ako Mejova podnese ostavku a ne bude izabran novi lider partije, tada će Vlada biti u nekakvom tehničkom sastavu sa nekim vršiocem dužnosti predsjednika Vlade.
Šta će to značiti za najvažnije političko pitanje u Velikoj Britaniji — izlazak iz Evropske unije, zasad je neizvjesno, ali postoji i velika mogućnost da ostavka Mejove dovede i do vanrednih parlamentarnih izbora koji bi se održali početkom oktobra.
Kad je riječ o nedavnoj najavi Mejove da bi se početkom juna Parlament mogao izjašnjavati o novom referendumu o članstvu Britanije u EU, Ljepojević kaže da je to bio dio plana da se Konzervativna i Laburistička partija dogovore o načinu izlaska iz EU, pa je tu „ponuđena jedna šargarepa, kao što je taj drugi referendum“. Međutim, taj drugi referendum je pogrešno predstavljen u medijima.
„Taj drugi referendum bi trebalo da bude o dogovorenom planu, a ne da se ponovo dovodi u pitanje ’bregzit‘. Prema tome, to je bio jedan manje-više politički trik Tereze Mej da kupi vrijeme, pošto pregovori sa Laburističkom partijom očigledno nisu nigdje doveli, a njena ambicija da parlament po četvrti put glasa o njenom planu koji je već tri puta odbijen je potpuno nerealna, pošto je već rečeno da to nema šanse da prođe“, kaže sagovornik Sputnjika.
Drugim riječima, jedna duboka politička kriza u Velikoj Britaniji izazvana referendumom o izlasku iz EU se nastavlja i teško je predvidjeti kako će se iz toga izaći, a najavljena ostavka Tereze Mej bila bi samo prvi korak i pokušaj izlaska iz tog ćorsokaka, naglašava Ljepojević.
Eventualna ostavka britanske premijerke mogla bi uticati na dvije zaraćene struje unutar torijevaca — jedne koja se zalaže za izlazak iz EU bez obzira na dogovor, i druge, koja je za nekakav dogovor ili čak ostanak u EU — ali pitanje je koja će pobijediti u izboru za novog lidera stranke.
Međutim, sasvim je jasno i sigurno je da ni jedna ni druga partija ne mogu da rizikuju da ignorišu taj referendum od koga su prošle već tri godine.
„To je potpuni kolaps političke scene. Sigurno je, ko god bude došao na čelo Konzervativne partije ili, ko god osvoji vlast poslije eventualnih parlamentarnih izbora, jednostavno neće imati taj kapacitet da ignoriše taj referendum. A kako će izaći Velika Britanija, to je zaista, u političkom smislu, vrlo teško reći“, zaključio je Ljepojević.
Izvor.(SPUTNIK)
