Zoran Tegeltija, čije bi imenovanje za predsjedavajućeg Savjeta ministara trebalo da bude potvrđeno na današnjoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH, istakao je da je u potpunosti privržen principu vladavine prava, poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava, ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH.
Iznoseći ekspoze pred poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH, Tegeltija je izrazio punu privrženost načelima i vrijednostima na kojima počivaju savremene demokratije svijeta i naglasio da će biti pravilo ponašanja novog Savjeta ministara.
– U potpunosti sam svjestan odgovornosti prema narodima i građanima BiH i spreman sam da zajedno sa vama poslanicima formiramo i obezbijedimo stabilno funkcionisanje vlasti u BiH, čiji će zadatak biti da ubrza provođenje neophodnih zakonodavnih, socio-ekonomskih i društvenih reformi, a koje će prioritetno biti usmjerene na rješavanje svakodnevnih životnih pitanja građana, te ponuditi odgovorno upravljanje, vladavinu prava, sigurnost i prosperitet – rekao je Tegeltija.
On je naveo da je svjestan svih obaveza koje očekuju Savjet ministara i njega kao predsjedavajućeg, kao i težine zadatka koji nosi ova funkcija i velikih očekivanja od građana koji žele sigurnu budućnost u BiH za sebe i svoje porodice.
– BiH već više od godinu dana nakon izbora nije uspjela da formira vlast na nivou BiH i to nam je svima zajedno obaveza da u narednom periodu radimo maksimalno predano, kako bi pokušali da nadoknadimo i vrijeme koje je propušteno u prethodnih godinu dana. S tim u vezi, opredijeljen sam u potpunosti da Savjet ministara doprinese ubrzanju reformskih procesa, kako bi BiH mogla početi pregovore o pridruživanju EU – rekao je Tegeltija.
On je pojasnio poslanicima Predstavničkog doma da dokument koji danas predstavlja nije detaljan program rada Savjeta ministara za mandatni period, već osnovne smjernice za rad, jer je plan rada moguće sačiniti tek nakon završetka procesa izbora Savjeta ministara i najavio da će nakon izbora svih ministara u Savjetu ministara biti pripremljen i objavljen detaljan plan rada za mandatni period.
– Imajući u vidu spor proces formiranja vlasti, mi nemamo pravo na stotinu dana koje su imale sve novoizabrane vlasti u BiH. Zbog toga moramo odmah nakon formiranja Savjeta ministara odblokirati procese u Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH, usvojiti Budžet za 2020. godinu i sredstva za investicije staviti na raspolaganje entitetima – istakao je Tegeltija.
On je izrazio zahvalnost liderima političkih partija koji su uspjeli da usaglase Principe za formiranje vlasti na nivou BiH, navodeći da će oni biti smjernice za rad u budućem periodu.
U FOKUSU RADA SOCIO-EKONOMSKE REFORME
Tegeltija je istakao je da su ključne reformske oblasti koje će biti u fokusu Savjeta ministara usko vezane sa prioritetima u Zajedničkim socio-ekonomskim reformama za 2019-2022. godinu, koje su već usvojile vlade Republike Srpske i Federacije BiH.
Podnoseći ekspoze rekao je da će se te reforme naći na dnevnom redu prve sjednice Savjeta ministara.
– Pored Zajedničkih socio-ekonomskih reformi, prioriteti i preporuke koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU takođe su okvir za djelovanje Savjeta ministara u narednom periodu, s ciljem da što prije dobijemo kandidatski status. I na kraju, politike sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje će kroz rad vlasti na nivou BiH odblokirati neophodne investicije u zemlji, u samom su vrhu naših prioriteta – naglasio je Tegeltija.
On je naglasio da su ključne reformske oblasti Savjeta ministara ekonomija, reforma javne uprave, evrointegracije, vladavina prava, odnosi unutar BiH, saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnom zajednicom, migrantska kriza, izbjeglice, raseljena lica i povratnici i mladi, žene i ostale osjetljive kategorije.
– BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno je na nivou jedne trećine BDP-a u EU i sa trenutnom stopom rasta BiH, prema Studiji rasta i zapošljavanja za BiH, koju je izradila grupacija Svjetske banke, trebalo bi nekoliko decenija da se približi prosjeku EU – rekao je Tegeltija.
On je naglasio da nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicija predstavljaju značajan izazov, posebno jer privatni sektor ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentisani rast.
– Prema podacima Međunarodne finansijske korporacije, njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje je tek 65 odsto i najniži je u regiji, dok je produktivnost rada manja od polovine sedam manjih privreda u tranziciji u Evropi. Prema istom izvještaju, samo 15 odsto radno sposobnog stanovništva u BiH formalno je zaposleno u privatnom sektoru, dok je javni sektor i dalje preglomazan, pružajući trećinu svih radnih mjesta u zemlji – naveo je Tegeltija.
On je rekao da, prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2018/19. godinu, BiH za razliku od prethodnih godina nije poboljšala svoju poziciju, te da je i dalje nisko rangirana, što ukazuje na to da nije došlo do značajnih pomaka po pitanju njene konkurentske pozicije.
– Anketna stopa zaposlenosti za BiH za 2018. godinu iznosila je 34,3 odsto, i u blagom je porastu u odnosu na prethodnu godinu. Prema administrativnim podacima, u 2018. godini u prosjeku je bilo 804.497 osoba zaposleno, od čega su 341.521 bile žene. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je 784.094 osoba bilo zaposleno, od čega 329.922 su bile žene – istakao je Tegeltija.
On je dodao da i ostali anketni pokazatelji, stopa nezaposlenosti i stopa aktivnosti, bilježe pozitivan trend, međutim u poređenju sa zemljama iz okruženja, stopa zaposlenosti ne bilježi značajne pomake, te da se posebno žene i mladi suočavaju sa izazovima u zapošljavanju.
Tegeltija je rekao da je još od 2015. godine, kroz Reformsku agendu definisano smanjenje opterećenja rada, jer visoki nameti na rad, negativno utiču na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora i da je osim toga prosječna razlika između plata u javnom i privatnom sektoru najveća u regiji, što je prvenstveno posljedica značajnog prisustva sive ekonomije.
Prema Izvještaju o lakoći poslovanja, kaže Tegeltija, BiH je i dalje nisko rangirana, a ključni razlog je neusklađenost propisa koji se odnose na unutrašnje tržište i trgovinu, politička nestabilnost i neefikasna administracija.
– Prema tome, jedan od prioriteta u BiH je uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora kojim bi se uklonile prepreke za slobodno kretanje roba i usluga, što podrazumijeva horizontalnu harmonizaciju propisa između različitih nivoa vlasti, u skladu sa ustavnim uređenjem BiH i nadležnošću institucija – ocijenio je Tegeltija.
Prema Globalnom inovacijskom indeksu za ovu godinu, istakao je Tegeltija, BiH je rangirana na 76. mjesto od 130 zemalja i nije napravila pomake u oblasti istraživanja i inovacija.
– Nažalost, BiH je i dalje najlošije plasirana zemlja sa Balkana. Procijenjena ukupna izdvajanja za istraživanja, i privatna i javna ulaganja, iznosila su oko 0,2 odsto BDP-a, što pokazuje da od 2013. pa do danas i dalje veoma malo sredstava izdvajamo u te svrhe. IT sektor bi mogao značajnije podstaći konkurentnost, inovativnost, povećati potencijal rasta zemlje i ponuditi nova rješenja u borbi protiv korupcije – ocijenio je Tegeltija.
On je dodao da u skladu s analizom Međunarodnog monetarnog fonda, na svim nivoima vlasti u BiH postoji više od 550 preduzeća u javnom vlasništvu koja zapošljavaju oko 80.000 ljudi ili oko 11 odsto svih zaposlenih u zemlji.
– Istovremeno, oko jedne trećine procijenjenih ukupnih poreskih dugovanja su dugovi javnih preduzeća, dok je većina javnih preduzeća u neizvjesnoj finansijskoj situaciji. Ovakvo stanje uzrokuje poremećaje na tržištu i neadekvatnu raspodjelu privrednih resursa, dok produktivnost u javnom sektoru, u većini slučajeva, nije na zadovoljavajućem nivou – ukazao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, sve navedeno ima za posljedicu da zbog nedostatka prilika i perspektive za budućnost, građani napuštaju zemlju, posebno obrazovani, kvalifikovani i mladi ljudi, čime se radna snaga dodatno smanjuje, a BiH ostaje bez ljudskog kapitala.
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je po odlivu mozgova rangirana na 140. mjesto od 144 zemlje, te veliki odlazak kvalifikovane radne snage ostaje jedan od najhitnijih i najozbiljnijih izazova sa kojima se zemlja susreće, jer će sadašnji demografski problem u budućnosti postati najveći ekonomski problem.
NEOPHODNO POVEĆANjE KONKURENTNOSTI I RESTRUKTUIRANjE PRIVREDE
Tegeltija je istakao je da je za održiv ubrzan ekonomski rast neophodno povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restruktuiranje privrede, posebno javnog sektora, bolja zaštita domaće privrede i podsticanje investicija.
Naveo da su ukupne javne finansije u BiH u dobrom stanju, a ključni makroekonomski pokazatelji pozitivni, te da je odgovornom ekonomskom politikom koju su u prethodnom vremenskom periodu provodile vlade entiteta i Savjet ministara osiguran stabilan rast BDP-a.
Iznoseći ekspoze pred poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu, on je naveo da je održiv rast BDP-a koji treba da bude zasnovan na rastu investicija, povećanju izvoza roba i usluga i smanjenju javnih rashoda planiran i u budućem vremenskom periodu.
– Apsolutno svjesni ustavne pozicije Savjeta ministara kada je riječ o ekonomiji, spremni smo provesti sve neophodne reforme koje usaglasimo sa Vladom Republike Srpske i Vladom Federacije BiH, a koje će imati za cilj održiv i ubrzan ekonomski rast. U saradnji sa vlastima na entitetskom nivou, preduzećemo odlučne korake u pravcu smanjenja poreskog opterećenja rada, kako bi podstakli konkurentnost i omogućili dodatno povećanje plata – naglasio je Tegeltija.
S ciljem unapređenja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, rekao je Tegeltija, insistiraće da Uprava za indirektno oporezivanje BiH značajno skrati procedure izdavanja PDV broja, a zajedno sa vlastima u Srpskoj i F BiH radiće na punom provođenju svojih zakona o elektronskom potpisu i osiguranju interoperabilnosti sistema elektronskog potpisa u cijeloj BiH.
– Poboljšaćemo naplatu indirektnih poreza, ojačaćemo kapacitete za upravljanje javnim dugom, obezbijedićemo veću sigurnost makroekonomskih projekcija i unaprijediti budžetsko planiranje. Stvorićemo fiskalni prostor za javna ulaganja radi ubrzanja razvoja saobraćaja, održive energije i digitalne infrastrukture, te boljeg povezivanja BiH sa globalnom ekonomijom. Pripremićemo i ojačati projekte digitalizacije za javni sektor i poslovnu zajednicu – rekao je Tegeltija.
On je naglasio da će novi Savjet ministara, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, ograničiti zaposlenost, te izdatke za plate i ukupnu potrošnju na plate u javnom sektoru, radeći tako na unapređenju efikasnosti i produktivnosti javne uprave.
– U skladu sa obavezama iz Zajedničkih socio-ekonomskih reformi za period 2019-2022. godina, usvojićemo Zakon o porezu na dodatu vrijednost s ciljem usklađivanja s direktivama EU i podrške privrednim društvima. Takođe, usvojićemo konačno i Zakon o osiguranju depozita, čime će se zaokružiti okvir za sanaciju banaka u skladu sa Direktivom o načinima za osiguranje depozita i Direktivom o oporavku i sanaciji banaka. Pružićemo punu podršku entitetskim vladama kako bi se u potpunosti implementirao Projekat jačanja bankarskog sektora u cijeloj BiH – naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, posebnu pažnju posvetićemo unapređenju digitalne transformacije BiH, kako bi se oslobodio potencijal IT sektora u unapređenju inovativnosti, konkurentnosti i razvoju.
– Pored toga, provešćemo digitalnu transformaciju usluga kroz veće korištenje e-uprave i e-usluga kako bi se upostavio predvidiv, transparentan, efikasan i odgovoran sistem za podršku građanima i privredi, a s druge strane omogućio sistem za nove načine u borbi protiv korupcije – pojasnio je Tegeltija.
S ciljem poboljšanja upravljanja i transparentnosti javnih preduzeća, dodao je on, zajedno sa vlastima na entitetskom nivou, izradiće javno dostupne i harmonizovane Registre javnih preduzeća s ažurnim informacijama o vlasništvu, zaposlenim radnicima i sveobuhvatnim financijskim izvještajima, uključujući stanje duga preduzeća, te uvesti “OECD” principe korporativnog upravljanja u javna preduzeća.
On je najavio da će novi Sajet ministara, u saradnji sa poslovnom zajednicom i njihovim udruženjima, te vlastima na nivou Republike Srpske i Federacije BiH, raditi zajedno na identifikaciji mjera koje je potrebno sprovesti na nivou BiH, s ciljem zaštite domaće privrede, posebno poljoprivredne proizvodnje.
NEOPHODNO POVEĆANjE KONKURENTNOSTI I RESTRUKTURIRANjE PRIVREDE
Istakao je da je za održiv ubrzan ekonomski rast neophodno povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restrukturiranje privrede, posebno javnog sektora, bolja zaštita domaće privrede i podsticanje investicija.
Tegeltija je naveo da su ukupne javne finansije u BiH u dobrom stanju, a ključni makroekonomski pokazatelji pozitivni, te da je odgovornom ekonomskom politikom koju su u prethodnom vremenskom periodu provodile vlade entiteta i Savjet ministara osiguran stabilan rast BDP-a.
Iznoseći ekspoze naveo da je održiv rast BDP-a koji treba da bude zasnovan na rastu investicija, povećanju izvoza roba i usluga i smanjenju javnih rashoda planiran i u budućem vremenskom periodu.
– Apsolutno svjesni ustavne pozicije Savjeta ministara kada je riječ o ekonomiji, spremni smo provesti sve neophodne reforme koje usaglasimo sa Vladom Republike Srpske i Vladom Federacije BiH, a koje će imati za cilj održiv i ubrzan ekonomski rast. U saradnji sa vlastima na entitetskom nivou, preduzećemo odlučne korake u pravcu smanjenja poreskog opterećenja rada, kako bi podstakli konkurentnost i omogućili dodatno povećanje plata – naglasio je Tegeltija.
S ciljem unapređenja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, rekao je Tegeltija, insistiraće da Uprava za indirektno oporezivanje BiH značajno skrati procedure izdavanja PDV broja, a zajedno sa vlastima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH radiće na punom provođenju svojih zakona o elektronskom potpisu i osiguranju interoperabilnosti sistema elektronskog potpisa u cijeloj BiH.
– Poboljšaćemo naplatu indirektnih poreza, ojačaćemo kapacitete za upravljanje javnim dugom, obezbijedićemo veću sigurnost makroekonomskih projekcija i unaprijediti budžetsko planiranje. Stvorićemo fiskalni prostor za javna ulaganja radi ubrzanja razvoja saobraćaja, održive energije i digitalne infrastrukture, te boljeg povezivanja BiH sa globalnom ekonomijom. Pripremićemo i ojačati projekte digitalizacije za javni sektor i poslovnu zajednicu – rekao je Tegeltija.
On je naglasio da će novi Savjet ministara, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, ograničiti zaposlenost, te izdatke za plate i ukupnu potrošnju na plate u javnom sektoru, radeći tako na unapređenju efikasnosti i produktivnosti javne uprave.
– U skladu sa obavezama iz Zajedničkih socio-ekonomskih reformi za period 2019-2022. godina, usvojićemo Zakon o porezu na dodatu vrijednost s ciljem usklađivanja s direktivama EU i podrške privrednim društvima. Takođe, usvojićemo konačno i Zakon o osiguranju depozita, čime će se zaokružiti okvir za sanaciju banaka u skladu sa Direktivom o načinima za osiguranje depozita i Direktivom o oporavku i sanaciji banaka. Pružićemo punu podršku entitetskim vladama kako bi se u potpunosti implementirao Projekat jačanja bankarskog sektora u cijeloj BiH – naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, posebnu pažnju posvetićemo unapređenju digitalne transformacije BiH, kako bi se oslobodio potencijal IT sektora u unapređenju inovativnosti, konkurentnosti i razvoju.
– Pored toga, provešćemo digitalnu transformaciju usluga kroz veće korištenje e-uprave i e-usluga kako bi se upostavio predvidiv, transparentan, efikasan i odgovoran sistem za podršku građanima i privredi, a s druge strane omogućio sistem za nove načine u borbi protiv korupcije – pojasnio je Tegeltija.
S ciljem poboljšanja upravljanja i transparentnosti javnih preduzeća, dodao je on, zajedno sa vlastima na entitetskom nivou, izradiće javno dostupne i harmonizovane Registre javnih preduzeća s ažurnim informacijama o vlasništvu, zaposlenim radnicima i sveobuhvatnim financijskim izvještajima, uključujući stanje duga preduzeća, te uvesti “OECD” principe korporativnog upravljanja u javna preduzeća.
On je najavio da će novi Sajet ministara, u saradnji sa poslovnom zajednicom i njihovim udruženjima, te vlastima na nivou Republike Srpske i Federacije BiH, raditi zajedno na identifikaciji mjera koje je potrebno sprovesti na nivou BiH, s ciljem zaštite domaće privrede, posebno poljoprivredne proizvodnje.
IMPERATIV U RADU – RAZVOЈ ENERGETSKIH POTENCIЈALA I SAOBRAĆAЈNA INFRASTRUKTURA
Naglasio je da razvoj energetskih potencijala BiH mora biti imperativ u budućem radu Savjeta ministara.
Iznoseći ekspoze Tegeltija je naglasio da je stabilan energetski sektor pitanje stabilnosti, bezbijednosti i samostalnosti društva, a tek onda komercijalno pitanje.
– BiH su nužno potrebna pametna ulaganja koja će značajnije i ciljano pokrenuti ekonomsku aktivnost, a gdje sektor energetike ima veliku ulogu. Domaći i evropski energetski kontekst u trenutnom razdoblju pun je velikih odluka, izazova i neizvjesnosti. Zemlje EU predvode provođenje politike čiste energije, značajno mijenjajući energetske paradigme, regulatorne mehanizme i investicione potrebe. Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine daje smjer razvoja energetike u BiH, te traži pravi balans u kontekstu ‘energetske trileme’ – rekao je Tegeltija.
Navodeći da je svjestan ograničenja koja stoje pred Savjetom ministara u oblasti energetike, Tegeltija smatra da je pokretanje investicionih ulaganja, tržišnih i regulatornih reformi u svim segmentima energetike, podržanih s čvrstim i strukturiranim provođenjem od svih ključnih učesnika, od kritične važnosti za BiH.
On je naglasio da se smjernice za razvoj energetike u BiH baziraju na politikama održivog razvoja kroz tri aspekta – sigurnost snabdijevanja,
konkurentnost cijena i politiku dekarbonizacije, odnosno čišće energije.
– Јasan smjer razvoja energetike važan je preduslov za jačanje investicionih aktivnosti u energetici, što će posljedično dovesti i do rasta investicionih aktivnosti i u drugim, povezanim privrednim granama, te imati širi pozitivan učinak na cjelokupnu ekonomiju – ocijenio je Tegeltija.
Kada je riječ o oblasti saobraćaja, Tegeltija je u ekspozeu naveo da ta oblast mora doprinijeti održivom i stabilnom ekonomskom razvoju kroz četiri opšta cilja, a to su: osigurati institucionalnu efikasnost, finansijsku održivost, podsticanje ekonomskog razvoja i rješavanje ekoloških i društvenih uticaja.
– Ova četiri cilja moraće biti postignuta kroz specifične akcije u skladu sa potrebama i specifičnostima Republike Srpske, FBiH i Brčko Distrikta – pojasnioje Tegeltija.
Imajući u vidu poziciju Savjeta ministara u procesu izgradnje ključnih saobraćajnica, Tegeltija je naveo da će novi Savjet ministara uraditi sve da obezbijede potrebna finansijska sredstva za izgradnju, te grantove koji će biti podrška entitetima, i na taj način će obezbijediti sve potrebne uslove za finansiranje najznačajnijih projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture.
Prema njegovom mišljenju, ključni prioriteti u BiH u narednom periodu odnose se na završetak izgradnje Koridora Pet-ce, izgradnju auto-puteva Beograd – Sarajevo i Vukosavlje – Brčko – Bijeljina, izgradnju mosta preko rijeke Save u Gradišci, puštanje u saobraćaj mosta Bratoljub u Bratuncu, te uspostavljanje plovnosti rijeke Save.
– Uspostavljanje putnih komunikacija sa susjednim zemljama i završetak ključnih putnih pravaca unutar BiH, u saradnji sa entitetima, biće još jedan od glavnih prioriteta u radu Savjeta ministara – zaključio je Tegeltija.
ЈAVNA UPRAVA MORA BITI U FUNKCIЈI PRIVATNOG SEKTORA
Naglasio je da javna uprava mora biti u funkciji privatnog sektora kao glavne poluge privrednog rasta i istinski servis građana.
– Cilj nam je da pažljivom reformom javne uprave dođemo do unapređenja kvaliteta i učinka javne uprave – rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, proces reforme javne uprave provodi se posredstvom projekta na kojem BiH radi već nekoliko godina, a koji je već dugo u zastoju, zbog nemogućnosti postizanja dogovora o nekim rješenjima.
– Savjet ministara, u saradnji sa entitetskim vladama, usvojiće potrebne strategije i akcione planove za reformu javne uprave i reformu upravljanja javnim finansijama, te uspostaviti zajednički okvir za praćenje zasnovan na učinku i osigurati finansijsku održivost. Ujedno, uspostavićemo političko tijelo za donošenje odluka u skladu sa ustavnim nadležnostima i ojačati tehničke koordinacione strukture, kako bi se unaprijedio pristup reformi javne uprave na nivou cijele BiH – istakao je Tegeltija.
On je dodao da će novi Savjet ministara u saradnji sa vladama Republike Srpske i Federacije BiH izmjeniti zakone o državnoj službi, osiguravajući poštovanje načela zasluge u svim postupcima zapošljavanja, napredovanja, otpuštanja i poboljšanja upravljanja ljudskim resursima.
PRISTUPANjE EU – ЈEDAN OD STRATEŠKIH CILjEVA BiH
Tegeltija je rekao da je pristupanje EU jedan od glavnih strateških ciljeva BiH i da o tome postoji veoma visok stepen saglasnosti.
Naglasio je da za njega proces pristupanja EU nije cilj sam po sebi, već predstavlja najbolji okvir za reforme i razvoj BiH, te da je BiH na putu pristupanja EU prešla dug put koji je nepotrebno zaustavljen u ovoj godini.
– Kada govorim o evrointegracijama, prije svega, mislim na uspostavljanje i primjenu usvojenog mehanizma koordinacije u punom kapacitetu, unapređenje programiranja Instrumenta pretpristupne pomoći, te provođenje preporuka koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, sve s ciljem da BiH što prije stekne status zemlje kandidata – istakao je Tegeltija.
Podnoseći ekspoze poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH, on je naglasio da je provođenje evopskih inetegracionih procesa s ciljem postizanja punopravnog članstva u EU jedno od strateških opredjeljenja BiH i u narednom periodu.
U ovim izazovnim i refomskim vremenima i za samu EU, rekao je Tegeltija, BiH mora da pokaže dodatnu spremnost, inicijativu i snagu kako bi bila prepoznata kao ravnopravan partner i kredibilan sagovornik u ovom procesu.
– Sticanje statusa zemlje kandidata, za BiH bi predstavljalo potvrdu dosljedne i uspješne primjene najviših demokratskih standarda i provođenja reformskih procesa u zemlji, a prvenstveno korak bliže u dostizanju standarda zemalja članica EU – istakao je Tegeltija.
On je ocijenio da je put ka EU zapravo put reformi u svim oblastima društva i s tim u vezi BiH mora da bude spremna da ispuni niz kriterijuma i obaveže se na dosljednu primjenu evropskih standarda i vrijednosti.
Tegeltija je istakao da je prvi korak na tom putu realizacija prioriteta iz Analitičkog izvještaja Evropske komisije kao dijela Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU, podsjetivši da je u maju ove godine Evropska komisija objavila Mišljenje dajući detaljnu analizu trenutne situacije u BiH i listu prioriteta u okviru političkog i ekonomskog kriterijuma i 33 pregovaračka poglavlja, na kojima institucije u BiH moraju ubrzano da rade na putu ka pridruženju EU.
“Svjesni smo svih potencijalnih izazova imajući u vidu kompleksnost i težinu ispunjavanja pojedinih obaveza, ali smo i spremni da odlučno nastavimo da radimo na provođenju definisanih prioriteta, pri čemu očekujemo podršku građana i javnosti, kao neizostavnog partnera u ovom procesu, vjerujući da postoji njihovo jasno opredjeljenje da se u potpunosti integrišu u evropske strukture i dijele njihovu stabilnost”, rekao je Tegeltija.
On je naveo da je jedan od ključnih zadataka usaglašavanje i usvajanje Metodologije izrade Programa integrisanja BiH u EU i samog Programa, u skladu sa sistemom koordinacije procesa evropskih integracija u zemlji.
– Želim da naglasim da je u toku provođenje pripremnih aktivnosti za novi višegodišnji finansijski okvir EU za period 2021-2027, odnosno za treću generaciju Instrumenta pretpristupne pomoći – naveo je Tegeltija.
On je rekao da je namjera je u narednom periodu novi Savjet ministara radi na unapređenju procesa programiranja i povlačenja sredstava iz fondova Evropske unije.
– Takođe, uložićemo dodatne napore za jačanje apsorpcionih kapaciteta i povećanju stope iskorištenosti fondova EU, a sve sa ciljem usklađivanja sa standardima EU, jačanja civilnog društva, unapređenja regionalne saradnje i dostizanja održivog razvoja i unapređenja životnog standarda građana – istakao je Tegeltija.
On je najavio da će preduzeti i neophodne mjere za unapređenje pristupa Programima Unije koje Evropska komisija stavlja na raspolaganje zemljama članicama i zemljama u procesu pristupanja EU u različitim oblastima, a kako bi stvorili prilike za mala i srednja preduzeća, škole, studente, univerzitete, nevladine organizacije, sindikate i udruženja, da koriste i crpe ovaj vid pomoći i bespovratnih sredstava EU.
– Prihvatanje evropskih standarda podrazumijeva angažman cjelokupnog društva i aktivno učešće svih nivoa vlasti u procesu pristupanja čime se iskazuje volja i spremnost za unapređenje kvaliteta života građana kroz jačanje demokratiskih institucija i vladavine prava, tržišnom ekonomijom, visokim standardima zaštite ljudskih i manjinskih prava i domaćim zakonodavstvom prilagođenim onom u EU, na čemu planiramo aktivno da radimo i u narednom periodu – ocijenio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, veoma je važno da se razumije da proces pridruživanja EU predstavlja garanciju zajedničke budućnosti i sigurnost da će građani BiH živjeti u boljem, pravednijem i bogatijem društvu.
RAZVIЈATI SARADNjU SA NATO U SKLADU SA VOLjOM KONSTITUTIVNIH NARODA
Tegeltij je konstatovao je da BiH mora razvijati saradnju sa svima, u skladu sa ustavnim i zakonskim rješenjima, ali i u skladu sa iskazanom voljom i opredjeljenjem svih njenih konstitutivnih naroda.
Naglasio da je u okolnostima postojanja ozbiljnih bezbjednosnih izazova kojih nije pošteđen niko, pa ni BiH, poput migrantske krize, radikalizma i terorizma, neophodno razvijati saradnju sa svima, na zajedničkim, partnerskim odnosima.
– U tom kontekstu, NATO svakako ima nezanemarljivu ulogu i BiH svoje odnose sa ovom vojno-političkom organizacijom treba razvijati u skladu sa vlastitim interesima i potrebama, polazeći od ‘Programa reformi BiH’, kao bazičnog dokumenta kojim je definisan okvir daljeg razvoja odnosa između dvije strane, ali i određene aktivnosti koje nadležne institicije u BiH trebaju sprovesti u pravcu jačanja spostvenih kapaciteta kako bi bile sposobne odgovoriti na postojeće i buduće bezbjednosne izazove – istakao je Tegeltija.
On je ocijenio da BiH mora razvijati saradnju sa svima, ali i u skladu sa iskazanom voljom i opredjeljenjem svih njenih konstitutivnih naroda, te samo one aktivnosti, bile one unutrašnjeg ili spoljnog karaktera, koje počivaju na dogovoru i saglasnosti svih u BiH imaju šansu za uspjeh, u korist i na dobrobit svih njenih građana.
– Samo na taj način BiH će se manifestvovati kao zajednica ravnopravnih naroda. Ne možemo sebi dozvoliti bilo kakav luksuz da pitanja o kojima ne postoji potpuna saglasnost u BiH dominiraju našim životima. Moramo se okrenuti razvojnim projektima, njegovati i razvijati saradnju sa svima, na prvom mjestu sa našim susjedima, ali i sa svima koji su spremni da, na partnerskim odnosima, gradimo međusobne odnose – rekao je Tegeltija.
Govoreći o vladavini prava, Tegeltija je predstavljajući ekspoze poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH naveo da će posebna pažnja biti posvećena usaglašenim reformama u oblasti pravosuđa.
– Usvojićemo revidirani Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u BiH u skladu sa evropskim standardima, provesti mjere u oblasti krivičnog postupka navedene u akcionom planu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te dosljedno primijeniti i unaprijediti pravila o imenovanju, ocjenjivanju rada, integritetu i edukaciji sudija i tužilaca – naglasio je Tegeltija.
On je dodao da će biti usvojena i revidirana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, te da će revidirati zakone o izvršnom postupku u entitetima i Distriktu Brčko, posebno s ciljem smanjenja broja neriješenih predmeta u vezi sa komunalnim uslugama oslobađajući sudove tereta nespornih potraživanja.
U oblasti borbe protiv korupcije, kaže Tegeltija, osiguraće provođenje strategija i akcionih planova za borbu protiv korupcije, posebno kroz obezbjeđivanje odgovarajućih resursa i uspostavljanje mehanizama za praćenje.
– Pokazaćemo napredak u postizanju rezultata u suzbijanju i prevenciji korupcije, posebno uvođenjem djelotvornih sankcija koje imaju i preventivni efekat, uključujući oduzimanje protivpravno stečene imovinske koristi – pojasnio je on.
U oblasti bezbijednosti, novi Savjet ministra će, najavio je Tegeltija, poboljšati kapacitete za borbu protiv terorizma kroz bolju saradnju i koordinaciju, jačanjem razmjene kriminalističkih obavještajnih podataka i uspostavljanjem programa za sprečavanje radikalizacije i pomaganje u raskidanju sa nasilnim ekstremizmom.
Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, Tegeltija je najavio da će biti ojačana saradnja među agencijama za provođenje zakona, posebno uspostavljanjem specijalizovanih istražnih timova za više složenih slučajeva koji uključuju privredni kriminal, korupciju i organizovani kriminal, poboljšanje međusobnog pristupa bazama podataka i sigurnu razmjenu informacija, jačanje financijskih istraga i uspostavljanje kontaktne tačke za vatreno oružje.
– U potpunosti ćemo provesti Sporazum o operativnoj saradnji sa Europolom te pokazati napredak ka uspostavljanju evidencije o istragama, gonjenju, konačnim presudama, zaplijeni i oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom u slučajevima organizovanog kriminala, sa posebnim fokusom na pranje novca – istakao je Tegeltija.
On je posebno istakao da će novi Savjet ministara raditi na unapređenju institucionalnog i zakonodavnog okvira, te jačanju kapaciteta, kako bi se ojačala prevencija i borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam.
/RTRS/Srna/
