Pojavivši se prije četiri godine na evropskoj političkoj sceni kao veliki protivnik politike štednje, Aleksis Cipras, koji je u noći na četvrtak ponovo dobio povjerenje grčkog Parlamenta, brzo se pretvorio u vjerodostojnog reformatora, odlučnog da ostavi trag u istoriji Balkana, piše AFP.
Nakon što je Grčku spasio od bankrota i sproveo reforme koje su diktirali strani kreditori, najmlađi grčki premijer u 150 godina odlučno se upustio u rješavanje 27 godina starog spora sa Skopljem o imenu države, smatrajući da je riječ o “istorijskoj prilici” i rizikujući da za to plati cijenu u sopstvenim političkim redovima.
Cipras, bivši komunista, iskoristio je tu priliku prije godinu i po, kada je, umjesto nepopustljivog Nikole Gruevskog, na vlast došao makedonski socijaldemokrata Zoran Zaev.
Nekoherentne pregovaračke taktike
Vođenje pregovora u kriznim vremenima za 44-godišnjeg premijera bilo je uvijek tipično: njegov politički uspon bio je munjevit – kao bivši studentski vođa, kada je imao 25 godina, postao je glavni sekretar mladih svoje ljevičarske stranke Sirize, prije nego je sa 32 godine postao kandidat za gradonačelnika Atine, a zatim predsjednik stranke sa 33 zastupnika.
Smatrajući da može da uvjeri kreditore da popuste dužničke okove, Ciprasu nije ipak dugo trebalo da iznervira Evropu kada je 2015. godine došao na vlast.
Mladi premijer doveo je svoje evropske kolege na rub očaja svojim “nekoherentnim” pregovaračkim taktikama, koje su često posmatrane kao “neodgovorne”.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Fransoa Olanduvjerili su ga ubrzo da pristupi reformama kako bi spriječio da Grčka bude izbačena iz eurozone.
Evropski komesar za ekonomska pitanja Pjer Moskovisi priznao je da je revidirao svoje mišljenje o grčkom premijeru, otkrivši, nakon početne zabrinutosti, “inteligentnu i hrabru osobu”, koja je postala “odgovoran” ljevičar.
Sin nosi ime Če Gevare
Inženjer po struci, Cipras je rođen u predgrađu Atine 1974. godine, na kraju diktature pukovnika koja je sedam godina progonila ljevicu.
Uprkos snažnoj grčkoj konzervativnoj tradiciji, živi u vanbračnoj zajednici sa partnerkom i koleginicom po struci, koju je upoznao u srednjoj školi, i deklarisani je ateista.
Jednom od njihovih dvojice sinova ime je Ernesto, u sjećanje na Če Gevaru, argentinskog revolucionara kojem se divi.
Žan Luk Melenšon, njegov bivši francuski saveznik sa radikalne ljevice, nije zbog toga ništa manje kritičan prema njegovoj vladavini, smatrajući da je Cipras “jedna od najjadnijih figura na evropskoj političkoj sceni”.
Ali, Cipras je zato imao podršku evropskih lidera po pitanju promjena imena Makedonije.
Njemačka kancelarka kazala je da je “zahvalna na odlučnosti” grčkog premijera da se postigne sporazum između Skoplja i Atine kako bi se Makedonija preimenovala u Sjevernu Makedoniju, što je dogovor koji, po njenom mišljenju, “koristi cijeloj Evropi”.
Žestok otpor u parlamentu i u javnosti
No, da bi to postigao, Cipras je naišao na žestok otpor – kako u Parlamentu, tako i u javnosti.
Za mnogo Grka ime Makedonija pripada helenskom istorijsko-kulturnom nasljeđu i povezano je sa Aleksandrom Velikim.
Mora, prema tome, biti rezervisano za istoimenu pokrajinu na sjeveru Grčke.
“Moja savjest nalaže mi da iskoristimo ovu istorijsku priliku, čak i ako ona ima političku cijenu”, rekao je Cipras tokom burne rasprave pred glasanje o povjerenju, koje je zatražio nakon što je ostavku podnio njegov saveznik, ministar odbrane Panos Kamenos.
Spor oko imena Makedonije potpuno je blokirao napredak Skoplja prema Evropskoj uniji i NATO-u zbog grčkog veta.
Spor s Makedonijom ‘najljepše nasljeđe’
Rizikujući da oslabi Vladu i ostane bez mandata, koji se teoretski završava na jesen, Cipras je priznao da želi da rješenje spora sa Makedonijom bude njegovo “najljepše nasljeđe”. Čak ispred izlaska iz dužničke krize.
Makedonski parlament odobrio je prošle sedmice promjenu imena države i sada je red na grčkom.
(Al Jazeera Balkans)
