BiH potrebni vanredni izbori

0
92

Aktuelni politički sistem BiH je zastario, neadekvatan, nedovršen i kontradiktoran, zbog čega generiše političke tenzije i problematizuje legalitet i legitimitet političke vlasti, stoji u Izvještaju Političke škole Savjeta Evrope u BiH povodom rasprave o izmjenama izbornog sistema u BiH.

U izvještaju je navedeno nekoliko desetina preporuka, među kojima je i  razmatranje uvođenja elektorskog načina glasanja kao jedna od mogućnosti da se postigne konsenzus o implementaciji odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”.

Osim toga, iako je u izvještaju pohvaljena namjera da se individualnim vlasništvom mandata prodube demokratski standardi, konstatovano je da u zemlji izrazite partokratije individualno vlasništvo mandata samo podstiče političku korupciju.

“Stoga je vrlo bitno preispitati mehanizme zaštite kredibiliteta parlamenta i izabranih predstavnika građana, a ukoliko to znači podizanje izbornih pragova na četiri ili pet odsto, ili pak razmatranje vlasništva nad mandatom, posebno kompenzacionim, izborni i stranački sistem mogao bi biti usavršen”, stoji u izvještaju.

Osim ove preporuke, navedeno je i da se razmotre različita tehnološka rješenja kroz uvođenje neke vrste elektronskog glasanja, kako bi se unaprijedilo povjerenje javnosti u izborni sistem. Podsjećanja radi, elektorski sistem bi formalno  isključio etnički element iz izbornog sistema, ali bi izborne jedinice definisao na način da bi bila osigurana etnička, teritorijalna i građanska zastupljenost u institucijama.

Predloženo je i održavanje svih izbornih ciklusa u istoj godini, ali i mogućnost uvođenja instituta vanrednih izbora. Naglašeno je i da bi trebalo zakonski uvesti odgovornost provođenja izbornih rezultata, kako bi se spriječilo višemjesečno opstruisanje implementacije izbornih rezultata i situacija poput one u Mostaru gdje već nekoliko izbornih ciklusa nema izbora.

“Održavanje opštih i lokalnih izbora tokom jedne kalendarske godine s minimalnim razmakom od šest mjeseci svake četiri godine značajno bi umanjilo političke tenzije koje se u dvogodišnjim ciklusima ili čak kontinuirano dešavaju jer se zemlja svake druge godine nalazi u takozvanim izbornim godinama”, naglašeno je.

Ukazano je i na potrebu depolitizacije stalne izborne administracije i sprečavanja manipulacija sastavima biračkih odbora.

“Treba otkloniti presudnu ulogu biračkih odbora u provođenju izbornog procesa, odnosno regularnosti glasanja i brojanja glasova”, naglašeno je.

Upozoreno je i na problem potrebe pročišćavanja biračkih spiskova i interoperabilnost podataka između matičnih ureda i opštinskih izbornih komisija po pitanju korekcije biračkih spiskova u realnom vremenu.

“Glasanje putem pošte mora biti podložno višem nivou kontrole, pri čemu se slanje glasačkih listića poštom pokazalo kao jedan od uzroka i načina korumpiranja izbornog procesa”, istaknuto je u izvještaju.

Poseban problem je, kako je istaknuto, i fenomen lažnih kandidatura, gdje pojedini nosioci političkih funkcija budu na listama da privuku glasove, a onda odustaju od mandata i prepuštaju ga sljedećem kandidatu koji može imati drastično lošiji rezultat.

Jedna od negativnih praksi je i promjena etničke pripadnosti kako bi kandidati zadovoljili formalne uslove za učešće na izborima, a ukazano je i na problem nejednake vrijednosti glasa u različitim izbornim jedinicama.

“U jednoj izbornoj jedinici je za parlamentarni mandat dovoljno nekoliko stotina glasova, a u drugoj nije dovoljno ni nekoliko hiljada glasova”, naglasili su oni.

U koaliciji “Pod lupom” za “Nezavisne” kažu da su predložili 34 preporuke za izmjene Izbornog zakona BiH, od kojih su deset prioritetne. Među njima su, kako kažu, sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima, propisivanje da predsjednik biračkog odbora bude nezavisna osoba, uvođenje providnih glasačkih kutija, poništavanje glasanja tamo gdje bude viška glasačkih listića, bolje posmatranje izbornog procesa, skraćivanje rokova od raspisivanja do potpune objave rezultata, skeniranje listića i unapređenje kontrole finansiranja stranaka i kampanja.

Izmjenama do ravnopravnosti naroda

Na izmjene Izbornog zakona pozvao je i Hrvatski narodni sabor (HNS), ali izmjene koje oni predlažu odnose se na ravnopravnost konstitutivnih naroda, a ne na poboljšanje tehničkog procesa održavanja izbora, čime se bavio Izvještaj Savjeta Evrope.

Oni kažu da su izmjene potrebne kako bi BiH dobila status zemlje kandidata u susret Samitu EU i zapadnog Balkana koji će biti održan u maju u Zagrebu.

HNS, kako su saopštili, pozdravlja stav zvaničnika EU kojim su za vrijeme boravka delegacije BiH u Briselu 27. i 28. januara prepoznali i podržali neophodnost izmjene izbornog zakonodavstva kao preduslova daljeg napretka BiH na evropskom putu.

/Nezavisne/

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here