Borci ISIL-a sa ratišta pravo u zatvor u BiH

0
116
Borci ISIL-a, ili osumnjičeni za terorizam sa državljanstvom BiH, odmah nakon deportacije iz inostranstva, završiće u pritvoru. Nakon toga, slijedi saslušanje, a ukoliko postoji osnov, i podizanje optužnice, suđenje i zatvor. Tu proceduru proći će i Ibro Ćufurović, dvadesetčetvorogodišnjak iz Velike Kladuše koji je, poslije skoro šest godina na ratištu, deportovan u BiH iz sirijskog kampa Roj.

Njemu je Sud BiH 2015. odredio mjeru jednomjesečnog pritvora. Ista sudbina čeka i Armina Čurta, koji bi u narednom periodu trebalo da bude vraćen u BiH. Čurt je američki zarobljenik, a, po nalogu Donalda Trampa, u matičnu državu biće vraćen sa još oko 800 zarobljenih stranih boraca. Najstrožija kazna za terorizam u BiH izrečena je Huseinu Bilalu Bosniću – 7 godina zatvora za podstrekivanje na terorizam.

“ Sada, kada imamo situaciju da je Omerović za isto djelo osuđen na 20 godina zatvora, onda shvatamo da je ovde kaznena politika preblaga. Kaznena politika koja se vodi u BiH nije primjerena, i šta možemo očekivati kako će se postaviti sudovi spram ovih koje treba američkom “brzom poštom” da nam budu izručeni? Sem toga, čim je to američka inicijativa, čim su to američki zarobljenici, znači da oni nisu bezazleni”, kaže Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci.

Zvanične informacije o borcima ISIL-a iz BiH uglavnom nisu dostupne javnosti. Ministarstvo bezbjednosti i Tužilaštvo BiH diskretni su u postupcima readmisije lica povezanih s terorizmom, uglavnom zbog potpisanih sporazuma. Prethodnih godina su se zatvorske kazne čak otkupljivale, ali, kako tvrde u u Tužilaštvu BiH, za to je postojao opravdan razlog.

“Moram reći da su se u početku sklapali sporazumi, uglavnom na godinu dana. Ti sporazumi su sklapani kako bi se otkrili finansijeri terorističkih aktivnosti. Mislim da realno nisu dostatne te kazne. Ovo je druga situacija. Vraćaju se borci koji su aktivno učestvovali na stranim ratištima i mislim da neće biti sklapanja sporazuma sa ovim licima”, kaže Gordana Tadić, glavni tužilac tužilaštva BiH.

Prema nepotvrđenim informacijama, u zatvorskom dijelu istog kampa nalaze se i Nedim Mujčinović, Aldin Blagojević, Edin Muftić i Elmedin Sinanović, čiji identitet procesom provjera tek treba da bude potvrđen, a još nekoliko bh državljana čeka izručenje iz zarobljeništva. Poslije odležane zatvorske kazne, predviđena je i deradikalizacija lica koja su učestvovalana stranim ratištima, finansirala terorizam ili koja su s njim povezana. Za nju su zadužene entitetske i  pravosudne institucije u BiH, kao i Ministarstvo bezbjednosti.

atv

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here