DRAMATIČNO ZAHLAĐENjE
Vulkan Jelouston u Vajomingu je posljednji put imao erupciju prije 640.000 godina. Niko ne može sa sigurnošću znati kada će ponovno eksplodirati, ali po nekim mjerenjima to već sada može da se dogodi u bilo kojem trenutku.
Kad se to dogodi, može se računati na to da će erupcija u atmosferu izbaciti 240 kubnih kilometara kamenja, prašine i pepela, kao što se to dogodilo tokom posljednje velike erupcije. Izbio bi takav tok magme koji bi zatrpao područje u krugu od 60 kilometara. Dijelovi saveznih država Kolorado, Vajoming i Juta završili bi zatrpani s jednim metrom pepela. Cijela prostranstva Srednjeg zapada bila bi prekrivena sa desetak centimetara takvog pepela.
A ako to zvuči kao užasna vijest, onda treba znati i to da bi u atmosferu iz takvog vulkana pokuljalo toliko prašine i otrovnih gasova poput sumpor-monoksida da bi cijela planeta bila obmotana gustim oblakom koji bi odbijao sunčevu svjetlost. Došlo bi do dramatično brzog hlađenja cijele planete i klima bi po cijelom svijetu bila radikalno promijenjena najmanje nekoliko godina.
Poljoprivreda bi bila uništena, raspale bi se elektroenergetske mreže. Bez sunčeve svjetlosti, bez toplote i bez hrane nastupio bi opšti pomor života na Zemlji, pa tako i ljudi. Kako navodi Brajan Volš u svojoj knjizi, izvještaj Evropske fondacije za nauku o ekstremnim geološkim opasnostima iz 2015. godine nazvao je to što bi moglo da se dogodi „najvećom katastrofom od početka civilizovanog života na Zemlji“.
ERUPCIJE NA SVAKIH 600.000 GODINA
Doktor Jirži Žaba, geolog sa Univerziteta u Šleskoj u Katovicama, bio je još određeniji. Izjavio je u jednom intervjuu da procjenjuje da bi oko pet milijardi ljudi pomrlo od gladi „uslijed dejstva klimatskih promjena“. Ako Jelouston eksplodira, kaže on, jedini način za bar nekakvu šansu za preživljavanje bilo bi bjekstvo iz Sjeverne Amerike.
Brajan Volš ovakav scenario naziva, bez pretjerivanja, „egzistencijalnim rizikom“ i za SAD i za čitav svijet. On piše da se stručnjaci za rizik opstanka čovječanstva u velikoj mjeri slažu da su supervulkani, kojih širom planete ima 20, prirodna prijetnja koja predstavlja najveći uzrok mogućeg nestanka čovječanstva.
U istoimenom Nacionalnom parku godišnje se zabilježi oko 3.000 manjih potresa, ali su katastrofalne eksplozije rijetke.
Osim takozvane „erupcije Lava Krika“ prije 640.000 godina, vulkan je u svojoj punoj silini eksplodirao pre 1,3 miliona i 2,1 miliona godina, što znači da se može očekivati da između erupcija prođe između 660.000 i 800.000 godina. Sve dalje je stvar je matematike. Ako je posljednja velika erupcija bila prije 640.000 godina…
Volš zato smatra da treba izdvajati više novca za proučavanje vulkana. Trenutno američka uprava za bezbjednost avionskog saobraćaja troši oko sedam milijardi dolara godišnje, dok programi za proučavanje vulkana, koji imaju potencijal da unište skoro čitav svijet, dobijaju nevjerovatnih 22 miliona američkih dolara.
