Ključni američki špijuni iz Rusije trenutno su uglavnom “utihnuli”, ostavljajući CIA i druge obavještajne agencije u Vašingtonu “u mraku” kada se radi o namjerama Moskve pred predstojeće kongresne izbore u SAD.
“Njujork tajms” piše da su, prije dvije godine, američke tajne službe upozorile na planove Rusije da utiče na predsjedničke izbore u SAD, uglavnom na osnovu procena zasnovanih na obaveštajnim podacima dostavljača iz Kremlja ili onih bliskih ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, koji su pružili ključne detalje.
Sada, međutim, pred izbore za Predstavnički dom Kongresa i trećinu Senata, 6. novembra, obavještajnim službama SAD upravo takvi podaci nedostaju.
Zvaničnici američkih obavještajnih službi, koji su željeli da ostanu anonimni kažu da ne misle da su njihovi izvori u Moskvi razotkriveni, niti da su ubijeni, već da su se “zavukli u rupe” zbog agresivnije ruske kontraobavještajne kampanje, koja uključuje i likvidacije špijuna. Oni i slučaj trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja smještaju u taj kontekst.
“Njujork tajms” navodi da su tehnološke kompanije i stranačke kampanje već registrovale pokušaje hakovanja iz inostranstva u cilju političkog uticaja, a da je direktor Nacionalnih obavještajnih agencija Den Kouts izjavio da Rusija namjerava da podrije američke demokratske institucije.
Ono što američke špijunske službe, međutim, nisu u stanju precizno da kažu jeste koje su prave Putinove namjere: Da li nastoji da utiče na ishod novembarskih izbora, ili samo da posije haos, ili pak da generalno podrije povjerenje u demokratiju.
Iako ne mogu da navedu detalje o svojim izgubljenim izvorima, bivši i sadašnji američki obavještajni zvaničnici priznaju da je došlo do pada kvaliteta informacija prikupljenih iz Rusije.
Da bi se procijenilo šta ruska vlada namjerava, u SAD koriste više oblika obavještajnog rada, uključujući presretanje informacija i upade u kompjuterske mreže. Amerikanci to i dalje rade, i priliv na taj način dobijenih informacija je visok, tvrde zvaničnici. Međutim, ljudi iz Kremlja, su ključni izvor za procjenu da li iza naizgled nasumičnih akcija postoji neka strategija podrivanja američkih institucija.
Ruski dostavljači mogu i dalje da se van Rusije sretnu sa svojim nalogodavcima iz CIA. Pošto organizovanje tajnih sastanaka nekad traje mjesecima, između tih susreta može proći dugo vremena prije nego što u CIA shvate da se njihov izvor “ućutao”. Rijetko se dešava da se odmah otkrije da su dostavljači postali manje korisni ili da su se uplašili. Tek nakon nekoliko propuštenih sastanaka zvaničnici i analitičari CIA mogu da zaključe da je njihov izvor ocijenio da je postalo suviše opasno.
Za razliku od bivšeg šefa CIA Džona Brenana, koji je tvrdio da je Putin želio da Donald Tramp bude izabran za predsjednika, Kouts sada kaže da Rusija pokusava da oslabi SAD, kao i da, posebno Putin, nastoji da podrije američki demorkatski sistem.
Zvaničnici, međutim, navode da nema konkretnih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da je Putin, pored šire kampanje podrivanja američke vjere u demokratiju, naredio svojim službama da se miješaju u izbore u novembru 2018. kako bi uticale na njihov ishod. Američke službe ne vjeruju da je Putin promijenio svoju strategiju, ali više nemaju isti pristup informacijama iz njegovog “unutrašnjeg kruga”.
Dostavljači bliski Putinu su jako rijetki. SAD su posljednjih godina imale samo nekoliko, a ponekad bi mogle da se oslone na samo jednog ili dvojicu kada se radi o najvažnijim detaljima o Putinu, tvrde zvaničnici. Ukoliko ti ljudi “utihnu”, da bi sebe zaštitili, za CIA postaje vrlo teško da ima uvid u ono šta se zbiva u Moskvi.
Pored toga, posao im je dodatno otežan kada je ove godine Rusija protjerala službenike američkih diplomatskih predstavništava, kao odovor na proterivanje ruskih diplomata.
Razlozi zašto su američki izvori u Moskvi “utihnuli” nisu u potpunosti poznati, ali zvaničnici kažu da je i to što su sami Amerikanci otkrili neke izvore zakomplikovalo stvari. Tako je ove godine otkriven identitet Stefana Halpera, koji je za račun FBI-ja razgovarao sa ljudima iz Trampove kampanje, zbog cega je morao da svjedoči pred odborom Kongresa.
Iako ne smatraju da je to izazvalo zabrinutost među američkim špijunima u Rusiji, zvaničnici kažu da takve stvari na duge staze nanose štetu.
“Otkrivanje izvora je zaista loše za posao”, kaže Džon Sajfer, veteran CIA. “Jedino što ljudima možemo da ponudimo je da ćemo učiniti sve u našoj moći da ih zaštitimo. A sve što ruši to povjerenje, nanosi štetu”.
tanjug
