Ugostitelji traže od Vlade RS da od ponedjeljka budu otvorene bašte kafića, a od 1. aprila i kompletni objekti.
Novi sastanak ugostitelja sa premijerom Vlade RS Radovanom Viškovićem zakazan je za sutra, a udruženje ugostitelja “Horeka” pripremilo je spisak zahteva.
Pored što hitnijeg otvaranja kafića, oni traže od Republičkog štaba da ne ograničava radno vrijeme, već da određivanje dužine radnog vremena prepusti opštinama pojedinačno.
Takođe, traže i da se broj ljudi u ugostiteljskim objektima određuje na osnovu kvadrature prostora.Zahtijevaju da se isplate kompletni porezi i doprinosi za mart, bez obzira na njihovu visinu, i 50 odsto plate minimalca ili manje, ukoliko je radnik prijavljen na manju satnicu radnog vremena, uključujući i radnike u ugostiteljstvu u smještajnim jedinicama.
– Ukoliko važeće mjere budu produžene nakon 31. marta, traži se isplata minimalne plate sa pripadajućim porezima i doprinosima kao i tekućih troškova za april, bez obzira na broj dana koji bude uključivao zabranu rada – navodi se u dopisu.
Kao šesti zahtjev, ugostitelji traže i da se porezi i doprinosi od 1. aprila obračunavaju na iznos minimalne plate, za plate do 1.000 KM, a za plate preko toga iznosa da se porezi i doprinosi obračunavaju po važećim stopama.
Pred Vladu je postavljen i zahtjev da se donese uredba-odluka koja je već u pripremi, o oslobađanju plaćanja poreza i doprinosa na još tri meseca za ugrožene hotele, banje i putničke agencije za mjesece, oktobar, novembar i decembar 2020. godine;
Zahtijevaju i odgodu plaćanja računa za struju i vodu za mjesece februar i mart za ovu godinu, na 90 dana bez zateznih kamata, mogućnost reprograma poreskih obaveza iz 2020. i 2021. godine uz otpis kamata na kašnjenje na period od 24 mjeseca.
Posljednji zahtjev je da Vlada RS omogući preko Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, namjenske kredite za solventnost privrednih subjekata u ugostiteljskom sektoru, do 25.000 KM, uz najnižu moguću kamatu- posljednji je zahtjev.
– Imajući u vidu da ograničenje radnog vremena ne utiče na epidemiološku situaciju ali utiče na prihode ugostitelja, sa epidemiološkog stanovišta ništa se ne mijenja ukoliko gosti borave u objektu do 22 časa ili nekoliko sati duže tražena su prva dva zahtjeva. Kada je u pitanju broj gostiju po kvadratu prostora ugostiteljskog objekta ovime bi bili spašeni veliki ugostitelji, čiji su kapaciteti dovoljni da prime i do nekoliko stotina gostiju, uz poštovanje svih epidemioloških mjera (razmak između stolova, broj gostiju za jednim stolom – navodi se u obrazloženju “Horeke”.
Zahtjev broj 4. za isplatu poreza i doprinosa je, kažu, najkonkretnija pomoć ugostiteljima, čime bi se očuvala radna mjesta, uzimajući u obzir zabranjen rad i nepostojanje prihoda.
– Primjenjujući zaključak broj 6. smanjuje se siva ekonomija, te se povećava prosječna plata zaposlenih radnika u ugostiteljstvu, te oni postaju i kreditno sposobniji. Svi ostali zahtjevi su koncipirani da bi se, ono što smatramo najbitnijim, očuvala radna mjesta zaposlenih u ugostiteljstvu, te omogućio nastavak poslovanja i nakon pandemije korona virusa, koji će takođe biti izazovan za sve ugostitelje – zaključak je ovog saopštenja.
Ugostitelji su u utorak razgovarali sa Viškovićem i predsjednicomS Željkom Cvijanović, nakon čega je zakazan novi sastanak za petak.
