Da li je POMERANJE VREMENA štetno za naše zdravlje i da li ga treba ukinuti?

0
1179

Jeste li se nekad zapitali zašto uopšte pomeramo časovnike, otkud letnje i zimsko računanje vremena i da li je to štetno za naše zdravlje? Evo odgovor

Mnogi ljudi se žale da su ošamućeni zbog prelaska na “zimsko vreme”, odnosno zbog pomeranja kazaljke jedan sat unazad. Zato se postavlja pitanje kako to pomeranje vremena utiče na našezdravlje i, ako utiče štetno, zašto to onda uopšte radimo?

Svi znamo da se sat pomera krajem marta, odnosno, krajem oktobra, ali koje vreme je pravo?

Pravo, astronomsko, vreme je ono zimsko, odnosno ovo na koje smo se upravo vratili proteklog vikenda, dok je letnje računanje vremena naša intervencija, nastala pre svega zbog ekonomske koristi.

Budući da leti obdanica traje mnogo duže, ljudi su sračunali da ćemo, ako pomerimo jutro, odnosno veče, sat vremena unapred, uspeti bolje da iskoristimo dan i na taj način uštedimo energiju.Dakle, razlozi za ovakvo pomeranje su pre svega ekonomske prirode, a da li je neko mislio o zdravlju?

Foto-ilustracija: Profimedia/Alamy

Poslednjih godina kampanja protiv pomeranja vremena je sve jača i rasprava o tome da li bi ga trebalo ukinuti, stigla je i do Evropskog parlamenta, gde se našao i izveštaj eksperata o štetnim posledicama ovog fenomena za zdravlje.

Letnje vreme je takozvano “ukazano vreme”, odnosno ono koje se propisuje ukazom. Država svaku promenu s jednog na drugo mora da propiše ukazom, ako tako izabere.

U Rusiji je 2011. godine pomeranje na letnje vreme ukinuto. Prema njihovoj računici, to pomeranje je u prolećnom periodu, prema statistici, uticalo na to da se stopa samoubistava poveća za 66 odsto, a broj poziva Hitnoj pomoći umnogome uveća. To je bio dovoljan razlog da ukinu ukazano vreme, iako je prema drugoj računici svaki stanovnik Rusije zbog tog pomeranja štedeo tri kilovatčasa električne energije.

U Srbiji se letnje računanje vremena praktikuje od 27. marta 1983, a prva zemlja sveta koja je 1916. to uvela je Nemačka, dok su druge zapadne zemlje ubrzo sledile njen primer. Danas se to praktikuje u 110 od 192 zemlje sveta, a sve evropske zemlje, izuzev Rusije i Islanda, imaju letnje računanje vremena. Od vanevropskih zemalja pomeranje vremena ne postoji u Japanu, Kini, Južnoj Koreji i većini afričkih zemalja.

Da li vam se svidela ova tema? Ostavite svoj komentar i predložite teme o kojima biste voleli da čitate.  /Telegraf.rs/.

PODIJELI