– Poljoprivredni usjevi u mnogim dijelovima općine Sanski Most na udaru su divljih svinja, koje se u krdima spuštaju s planinskih obronaka u potrazi za hranom, ali i dabrova, čiji je broj u proteklih godinu dana značajno povećan duž riječnih vodotoka.
“Iako je zbog suše prijetila opasnost da prinosi kukuruza u velikoj mjeri budu uništeni, nešto povoljnije vremenske prilike ipak su omogućile revitalizaciju ove osnovne ratarske kulture. Ipak, kukuruzu ovih dana prijeti nova opasnost u obliku divljih svinja i dabrova, koji dolaze noću u velikom broju i uništavaju stabljike”, kažu u lokalnom udruženju poljoprivrednika.
Na meti dabrova se našla i plantaža lješnika i oraha koju je podigao poljoprivrednik Asim Kumalić, smještena u neposrednoj blizini rječice Kevuše.
Na ovom vodotoku postoji nekoliko kolonija dabrova, a mala rijeka je ispresijecana brojnim branama koje su izgradile ove životinje.
“U proteklih nekoliko godina trpim veliku štetu jer dabrovi napadaju mlada stabla, sijeku ih i odvlače, pa ću biti primoran da ogradim parcelu. Međutim, ona se nalazi na više hektara zemljišta pa će za sve trebati dodatna investicija”, kaže Kumalić. Iako su u proteklim sedmicama sanski lovci u nekoliko navrata organizirali hajke na divlje svinje, ove životinje i dalje čine štetu poljoprivrednim proizvođačima, a na njihovoj meti su najčešće zasadi kukuruza, ali i druge poljoprivredne kulture. Poljoprivredni proizvođač Enes Tatarević naglašava kako svake godine trpi veliku štetu od ovih divljih životinja, a i ove godine uništeno mu je više desetina dunuma zasijanih kukuruzom.
“Problem je što štetu niko ne želi da nadoknadi i svi odgovornost prebacuju na druge. Pokušali smo na razne načine zaštititi naše parcele, ali svaki uspjeh bio je kratkoročan”, kazao je Tatarević za “Nezavisne”.
U Lovačkom društvu “Sana” poručili su poljoprivrednicima da se strpe desetak dana do početka nove lovne sezone, kada će biti ozvaničen lov na divlje svinje. Kada su u pitanju dabrovi, u ovom udruženju kažu kako se radi o životinji koja je zakonski strogo zaštićena te ističu da su po ovom pitanju nemoćni.