Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju svetog Marka, pisca jednog od četiri jevanđelja.
Markovdan Srbi obilježavaju i praznuje od davnina. Vjerovalo se da će onoga ko se danas ogriješi i ne ispoštuje apostola Marka stići kazna u vidu oluja i gromova koji će mu uništiti imanje. Zato na današnji dan zemljoradnici ništa ne rade na svojim njivama.
Ovo se smatra “blagim danom”, vremenom za odmor i molitvu. Ova tradicija se prenijela i na ostala zanimanja – danas nikako ne treba raditi jer se vjeruje da Sveti Marko hoda svijetom sa korpom punom grada, pa onom ko radi šalje nevrijeme koje će ga pratiti preko cijele godine.
Na ovaj dan, vjeruje narod, nikako ne valja spavati tokom dana jer ćete onda biti bunovni, pospani i bolešljivi preko cijele godine.
Izuzetak su oni koji su već “zgriješili” i spavali na Đurđevdan.
Oni treba da odspavaju na istom mjestu kao prije dva dana i tako “ponište dejstvo” pređašnjeg sna da ih “ne stigne kazna”.
U Leskovačkoj Moravi se smatralo da kukuruz treba početi sa okopavanjem od Markovdana,kada je najbolje i kupus rasađivati – da bi dobro rodio. U Gornjoj Pčinji se Sveti Marko proslavlja pod nazivom Marko Gradobija, i ništa se nije smjelo raditi da ne bi grad pobio sav rod i ljetinu.
Dan posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Marku – Markovdan crkva praznuje 8. maja po Gregorijanskom kalendaru tj. 25. aprila po Julijanskom kalendaru. To je praznik posvećen Hristovom učeniku i prvom pomoćniku Svetog Petra, Marku, koji je na molbu vjernika napisao knjigu i Isusovim čudesima i učenju.
Tako je prema predanju nastalo prvo jevanđelje.
Marko je bio saputnik i pomoćnik apostola Petra, koji ga je u svojoj prvoj poslanici nazvao svojim sinom, ali ne sinom po tijelu, nego po duhu. Kada je Marko bio s Petrom u Rimu, vjernici su ga zamolili da im napiše o spasonosnoj nauci Isusa Hrista, njegovim čudima i životu.
