David je još kao dječak zavolio selo, a sada iskustva stečena tokom školovanja primjenjuje u gazdinstvu koje ima 150 krava, od kojih 60 u muži, te obrađuje više od 80 hektara zemlje. On ističe da u današnje vrijeme mladi misle da uspjeh dolazi preko noći, što je zabluda, a problem je i što se čari sela i njegove blagodati predstavljaju u negativnom kontekstu. S druge strane, u evropskim zemljama među bogatijima su upravo ljudi koji žive na selu i bave se poljoprivredom
Inženjer poljoprivrede David Jokić iz Velike Ilove kod Prnjavora nakon završetka studija u Banjaluci vratio se u svoje selo i rame uz rame sa djedom Draganom i ocem Zlatkom nastavio rad na porodičnoj farmi koja postoji od 1980. godine.
David za Srnu otkriva da je njegov djed Dragan prije četiri decenije sa desetak muznih krava započeo proizvodnju mlijeka, a otac Zlatko nastavio ulaganja i modernizaciju farme koja više od 20 godina posjeduje sertifikate za biljnu proizvodnju, dok su se prije tri godine uključili su se i u sertifikaciju stočarske proizvodnje i prerade. Danas na svojoj farmi Jokići imaju 150 krava, od kojih je 60 u muži, te obrađuju više od 80 hektara zemlje.
“Još kao dječak zavolio sam selo, traktore, rad uz porodicu. Vremenom, kako sam stasavao, postajao sam sve više vezan za tradiciju svoje porodice, ta ljubav je došla sama po sebi, bez bilo kakvog uticaja sa strane i pritiska”, priča David.
Kao prirodan slijed događaja, on je upisao srednju Poljoprivrednu školu u Prnjavoru, završio i Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, a sada privodi kraju i master studije. Nova iskustva stečena tokom školovanja primjenjuje u gazdinstvu na kojem je u svakodnevne aktivnosti uključena cijela porodica.
“Po završetku Fakulteta stekli su se uslovi za podizanje sredstava koje resorno ministarstvo dodjeljuje za zapošljavanje mladih inženjera. U dogovoru sa roditeljima ta sredstva smo iskoristili na najbolji način tako što smo od mlijeka, kao svog primarnog proizvoda, počeli praviti sir”, kaže ovaj mladi poljoprivrednik.
Potrebnu opremu za mini-siranu nabavili su prije tri godine, od kada kontinuirano proizvode nekoliko vrsta kvalitetnih sireva koji bi se naredne godine trebali naći i na domaćem tržištu, a zbog nedostatka radne snage odlučili su se za inovativna rješenja u proizvodnji mlijeka, pa su tako ove godine aplicirali za nabavku aparata za mužu koji će im olakšati ovaj posao.
“Razlog zašto već nismo na tržištu je što smo porodična proizvodnja, gdje je mogućnost za zapošljavanje dodatnih radnika mala, uglavnom su tu sezonski radnici na ispomoći, a najveći dio posla obavlja porodica. Idemo postepeno, u završnoj smo fazi i nadamo se da ćemo potrebnu preregistraciju za siranu završiti do kraja godine”, pojašnjava David.
U njihovoj proizvodnji zastupljene su dvije vrste mladog sira rađenog po domaćoj recepturi, kod kojih se grušanje postiže ključanjem mlijeka, onako kako se nekada sirilo u ovdašnjim krajevima. Prave i sireve koji se proizvode na nižoj temperaturi, a to su polutvrdi i meki sirevi koji duže zrijevaju.
“Sir karakterističan za naše područje za upotrebu je spreman već za dva do tri dana, meki sirevi tek za 20 dana, a polutvrdi se mogu konzumirati nakon dva do tri mjeseca”, ukazuje on.
Farma “Jokić” u Velikoj Ilovi od 2000. godine je u sistemu organske proizvodnje jer im je cilj da očuvaju zdravu životnu sredinu, čist vazduh i svoje selo. Uz pomoć savremene tehnologije primjenjuju određena đubriva i dozvoljena sredstva za zaštitu na biljnoj bazi, a posao im olakšava mehanizacija adaptirana za organsku proizvodnju.
U izjavi za Srnu David ističe da im određeni problem u sistemu organske stočarske proizvodnje predstavlja nedostatak obradivog zemljišta.
“Prinosi proizvodnje sa organskih parcela su dosta niži nego sa konvencionalnih i tu stagniramo jer nismo u mogućnosti da obezbijedimo dovoljne količine hrane za naše životinje, zbog čega dio hrane kupujemo, ali nadamo se da ćemo i to riješiti u dogledno vrijeme”, priča on.
Svaki posao, pa tako i u poljoprivredi, lakši je uz podršku različitih institucija, od republičkih, koje odobravaju određene povlastice, do lokalne zajednice, koja pomaže doniranjem namjenskih sredstava.
“Mi ispunjavamo sve uslove koje zahtijeva republički Pravilnik o poljoprivredi i razvoju sela, a lokalna zajednica pomaže ne samo poljoprivrednike, već i sve mlade ljude koji nešto proizvode. Naša Gradska uprava je otvorena za sugestije, pregovore, uvijek se s njima može stupiti u kontakt, a na raspolaganju su i ako imamo bilo kakvih problema”, navodi David.
On je korisnik i dodatnih sredstva za zapošljavanje mladih inženjera koja daje Gradska uprava Prnjavora, kao prva lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja je ovakav vid podsticaja uvela u praksu 2020. godine.
“To su sredstva koja već dvije-tri godine ulažem u siranu, a iznos nije beznačajan jer kroz nekoliko godina dosta se može napraviti”, napominje on.
Jokić je i član Mreže mladih agropreduzetnika Republike Srpske, koja okuplja uspješne mlade poljoprivrednike koji žive na selu i njeguju porodične vrijednosti.
“U današnje vrijeme mladi misle da uspjeh dolazi preko noći, što je zabluda, a problem je i što se čari sela i njegove blagodati predstavljaju u negativnom kontekstu, odnosno svodi se na ocjenu kako je tu prljavo, ljudi se pate, loše se živi”, ukazuje David i dodaje da, s druge strane, u evropskim zemljama među bogatijim ljudima su upravo oni koji žive na selu i bave se poljoprivredom.
On navodi da posao na selu jeste težak i predstavlja obavezu svih 365 dana u godini, ali i da se na selu može lijepo živjeti.
“Mladi definitivno imaju budućnost na selu, treba imati radne navike, upornost i podršku porodice, bez koje se ništa ne može”, zaključuje David.
Proizvodi farme “Jokić” iz Velike Ilove organsko brašno od spelte, heljde, raži, pšenice i kukuruza dostupni su kupcima u prodajnom objektu “Naša prodavnica” na gradskom trgu u Prnjavoru, dok je sir za sada moguće kupiti samo na ovoj farmi.
Tamara Stojanović / SRNA
