On je potvrdio da SNSD sa ljudima u Bijeljini traga za mogućom saradnjom na lokalnim izborima kako bi toj lokalnoj zajednici ponudili kompaktnost između lokalnog i republičkog nivoa upravljanja.
“Time što je Bijeljina imala SDS, a Republika SNSD na vlasti, Bijeljina nije ništa izgubila”, rekao je Dodik, podsjećajući da je Republika Srpska u Bijeljini napravila značajne infrastrukturne objekte, kao i bolnicu u koju je uloženo 76 miliona KM.
Prema njegovim riječima, mnogo toga je urađeno, ali je moglo i više da nije bilo neke tihe opstrukcije ili nekog tihog nerazumijevanja.
“Danas na području Bijeljine završavamo parcelaciju za izuzimanje zemljišta za izgradnju auto-puta koji ide od Kuzmina preko Rače za Bijeljinu i dalje prema Brčkom, a onda ide krak prema Tuzli i Sarajevu, a onaj drugi prema Banjaluci. Gradi će se i gasovod”, dodao je Dodik za “O kanal” i “Oslobođenje”.
On je konstatovao da SDS ništa od toga ne može da ponudi narodu i da imaju samo spekulacije.
“Ja znam neke ljude koji pokazuju interes da se žprepakujuž”, rekao je Dodik, ocijenivši da predsjednik SDS-a Mirko Šarović nije bio lider stranke i čuvar njenih izvornih principa, već je gledao samo svoju karijeru, zbog čega je cijela njihova organizacija u Doboju prešla u SNSD.
“Mi sada u Doboju imamo odličnu situaciju da ćemo naredne lokalne izbore dobiti nesporno visokim rezultatom”, naveo je Dodik.
Govoreći o mogućnosti da do ovogodišnjih lokalnih izbora bude donesen novi izborni zakon BiH, Dodik je poručio da on ne može biti donesen bez SNSD-a.
“Nemam ništa protiv da se Izborni zakon mijenja”, rekao je Dodik, precizirajući da tu postoje neke suštinski političke i neke tehničke teme.
On je istakao da prilikom donošenja Izbornog zakona treba onemogućiti bilo kakve špekulacije i napraviti metodologiju koja će omogućiti da BiH kao i sve druge zemlje do ponoći izbornog dana ima rezultate koji su dovoljno pouzdani da se ne sumnja u njih, a ne da se čeka mjesec dana, što otvara prostor za špekulacije.
Upitan da li je za uvođenje mogućnosti održavanja vanrednih izbora u BiH, Dodik je rekao da bi oni izazvali mnogo više stabilizacije, ali da bi podržao ovu mogućnost pod uslovom da mandati pripadnu strankama.
Dodik je dodao da se prilikom donošenja Izbornog zakona ne može ignorisati zahtjev Hrvata da oni biraju svoje autentične političke predstavnike.
“Nije dobra ponuda da Bošnjaci biraju Hrvata za bilo koji organ. To može da izgleda kao mala prevara koja hrani sujetu nekome, ali to u suštini ne daje stabilnost BiH i njenim institucijama”, poručio je Dodik.
On je ukazao na to da niko u BiH ne želi da mu drugi biraju predstavnike, kao što se desilo na prošlim opštim izborima kada su Bošnjaci izabrali Željka Komšića u Predsjedništvo.
“On jeste Hrvat, ali nije izvorni politički predstavnik Hrvata jer se zna da su ga birali glasovi Bošnjaka. Takvu vrstu prevare ne bi voljeli ni sami Bošnjaci, prema tome ta suštinska pitanja treba da budu riješena. SNSD će podržati takvo pozicioniranje jednog modela u kojem će Hrvati u metodlolgiji koju oni odaberu moći da biraju svog autentičnog političkog predstavnika. Na taj ćete način zadržati Hrvate u BiH, a ovako ne”, naglasio je Dodik.
On je rekao da nema razgovora sa SDA o tome da predstavnik SNSD-a bude potpredsjednik Federacije BiH jer je SDA odbila tu vrstu razgovora.
“SDA pokušava da već dogovorenu strukturu u Savjetu ministara ponovo vrati i uslovljava nekim stvarima. Ja sam rekao: žAko hoćete /Senada/ Bratića u Narodnoj skupštini, dajte da se dogovorimo – mi dobijamo potpredsjednika Federacije, jer je to entitetski nivo, a ako nećete, mi imamo mogućnost, imaćemo šest delegata u Domu naraoda /FBiH/ da pokrenu inicijativu kako je to predviđeno zakonom u Federacijiž”, naveo je Dodik.
Lider SNSD-a objasnio je da oba doma federalnog parlamenta treba u prvom krugu da glasaju za potpredsjednika, a ukoliko se to ne desi, onda odlučuje većina u jednom domu, što SNSD sa HDZ-om već ima u Domu naroda.
“Mislim da možemo da dobijemo to mjesto u takvoj proceduri”, zaključio je Dodik.
Govoreći o skorom odlučivanju Ustavnog suda BiH o njegovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Izmjena zakona o zastavama, Dodik je rekao da će ako ima “p” od prava Sud udovoljiti tom zahtjevu.
Status kandidata istovremeno sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da bi BiH trebala od EU da traži da dobije kandidatski status istovremeno sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
“Imajući u vidu da je EU odbila Albaniju i Sjevernu Makedoniju da im da status kandidata, mi treba sada da žpritisnemož i pokušamo doći u maju ili u neko isto vrijeme do tog statusa”, rekao je Dodik.
Dodik je za televiziju “O kanal” i “Oslobođenje” ocijenio da bi istovremeni status kandidata sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom donio sasvim drugu dinamiku, naglašavajući da BiH treba da pokaže sposobnost.
Srpski član Predsjedništva BiH je podsjetio da je danas prvi put održan sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU kojem nije prisustvovao britanski ambasador, jer je Velika Britanija napustila Uniju 31. januara.
“Još je konfuzno stanje jer po prvi put neko izlazi iz EU. Riječ je o ozbiljnoj zemlji čija je ekonomija veća nego deset drugih koje su ostale u EU”, rekao je Dodik.
Govoreći o kriterijumima za članstvo u Uniji, Dodik je ocijenio da 15 zemalja članica, sada ne bi mogle da ih prođu za godinu dana.
On je ukazao da je BiH, kao zemlja koja se pridružuje EU na kraju, dobila najrigoroznije kriterijume.
Dodik smatra da 14 uslova iz Mišljenja Evropske komisije treba podijeliti na one koji se mogu ispuniti, te da se oni koji dinamički gledano nisu sprovodivi u ovom vremenu, ostave u kondicionalu za naredne dvije do tri godine ali da BiH dobije kandidatski status.
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske je naglasio da je takav prijedlog i iznio ambasadorima članicama EU tokom sastanka.
Kada je riječ o problemu sa odlagalištem nukleranog otpada na granici BiH i Hrvatske, Dodik je podsjetio da je još u vrijeme dok je dok on bio predsjedavajući Predsjedništva BiH donesena odluka kojom se od Hrvatske tražilo da odustane od toga.
“Poznato je da je smanjen nivo komunikacije između BiH i Hrvatske, imajući u vidu njihovo nezadovoljstvo zbog izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. Oni su to smatrali podvalom Hrvatima i vidjela se tiha opstrukcija i mada su uvijek govorili kako žele sve najbolje BiH nikada nije dolazilo do sastanaka”, rekao je Dodik.
On je napomenuo da su predstavnici iz Republike Srpske bili na sastancima sa nadležnim ministrima i drugim ljudima u Zagrebu i da ima različitih pristupa, ali da je očigledno da Hrvatska još ne nudi nijednu drugu alterantivu.
“Neće to tako lako ići bez obzira što Hrvatska misli da je to njeno suvereno pravo i da to može. Mora se naći neki recipročni način odgovora. Koliko znam taj otpad se dijeli, pošto je to zajednička elektrana Slovenije i Hrvatske”, ukazao je Dodik.
On je pojasnio da će dio otpada Nuklearne elektrane “Krško” koji pripada Sloveniji biti odlagan gdje odrede Slovenci, dok jedan dio tog otpada Hrvatska vozi na svoj prostor.
“Svakako je to opasna stvar koja najviše ugrožava stanovništvo oke rijeke Une koja se smatra jednom od ljepotica rijeka na Balkanu”, dodao je Dodik.
Diferencirana stopa PDV-a za smanjenje opterećenja na osnovne namirnice
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da se uvođenjem diferencirane stope PDV-a u BiH želi smanjiti opterećenje na osnovne životne namirnice.
“Nije ideja bila da se povećanjem PDV-a stvori novo opterećenje. Ideja je bila da se diferenciranom stopom smanji oporezivanje mlijeka, lijekova, knjiga, dječije hrane i odjeće, udžbenika i da to ide na nižu stopu od osam odsto, a da se za neku drugu robu poveća stopa PDV-a na 21 odsto, kako bi se nadomjestio gubitak”, pojasnio je Dodik.
Prema njegovim riječima, najveći problem u BiH jeste što niko nikoga ne sluša, već se pokušavaju oblatiti dobre stvari i ideje.
Dodik smatra da bi većina građana prihvatila da se poveća stopa PDV-a na duvan, alkohol i neku drugu luksuznu robu široke potrošnje, a da se smanji na životne namirnice, te novinski papir.
“Da li će se uvesti diferencirana stopa PDV-a, ne znam, ali se to ne mora desiti po svaku cijenu”, rekao je srpski član Predsjedništva za televiziju “O kanal” i “Oslobođenje”, te dodao da ovo pitanje nije nikakva novina, već da se kao ideja pominje od ranije.
On je podsjetio da je u periodu uvođenja jedinstvene stope PDV-a rečeno da dok se ne razvije sistem kontrole PDV-a, ne može biti diferencirana, već jedinstvena stopa, kako bi se smanjile spekulacije.
“Već je 13-14 godina kako je uvedena jedinstvena stopa PDV-a i razvili smo sistem, tako da je vrijeme da smanjimo opterećenje na ove životne robe široke potrošnje”, rekao je Dodik.
Govoreći o posljedicama koje bi po BiH imala odluka Evropske komisije da uvede takse na emisiju ugljen-dioksida prilikom proizvodnje električne energije, Dodik je podsjetio da je Republika Srpska u Termoelektrani “Ugljevik” prije mjesec dana ugradila nove filtere kojima je gotovo eliminisana emisija ugljen-dioksida i sumpora.
“Uložili smo u jednu dosta staru elektranu 96 miliona dolara, ali smo znali da ukoliko to ne uradimo, za dvije, tri ili pet godina neće moći da radi upravo zbog emisije. To je nešto što ide u korist nama”, rekao je srpski član Predsjedništva.
S obzirom da je proteklih dana vazduh u mnogim gradovima u BiH, Tuzli, Banjaluci, Sarajevu bio među zagađenijim u regionu i šire, Dodik je naveo da kao rješenje za taj problem vidi gasifikaciju.
Prema njegovim riječima, nebitno je da li će se BiH priključiti na “Turski tok” ili na “Jadranski krak” gasovoda.
“Ko prvi dođe, dobrodošao”, istakao je Dodik i dodao da BiH treba da uzme onu ponudu koja bude kvalitetna i jeftinija jer nema mogućnosti da bira.
Dodik je podsjetio da je prije 10 godina u ime Republike Srpske potpisao saglasnost za Jadransko-jonski gasovod, koji bi preko Crne Gore trebalo da uđe u BiH, ali da nije ni protiv toga da “Turski” odnosno “balkanski tok”, koji prolazi Bugarskom i ulazi u Srbiju, uđe u BiH, jer je je potrebna alternativna mogućnost snabdijevanja.
“Ko će prije doći, nije važno”, konstatovao je Dodik.
On je naveo da Republika Srpska pokušava da privoli kompaniju koja je vlasnik rafinerije nafte da investira u gasifkaciju Banjaluke, za šta je potrebno oko 100 miliona evra jer ovdje nema nijedne firme koja je u mogućnosti da to uradi.
“Nama je najvažnije da dobijemo isplativ i čist energent, da nemamo ono što imamo sad”, poručio je Dodik.
/Srna/
