Ili izmjena pravila ili bojkot izbora?

0
116

U slučaju da Izborni zakon BiH ostane nepromijenjen u dijelu unapređenja izbornog procesa i elektronskog glasanja, opozicija, barem njen dio, razmišlja o bojkotu opštih izbora 2022. godine.

“Krajnje je vrijeme da se promijeni Izborni zakon i da se mijenjaju pravila jer izborni proces sve više postaje besmislen. Prijetnje, ucjene, manipulacije, dodavanje, doiksavanje… nisu odraz stvarne volje građana u BiH. Treba dobro razmisliti i učiniti napor da se to uradi, ukoliko je moguće u ovoj godini, a najkasnije do sljedećih opštih izbora, jer imamo osjećaj da će 2022. godine besmisleno biti izlaziti na izobre”, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Ovih dana priča o bojkotu izbora posebno je aktuelna u Srbiji, gdje će se sasvim sigurno dio opozicionih stranaka odlučiti da na njih ne izađe, a takva situacija, gotovo je sigurno, desila bi se i u BiH. Recimo, za razliku od PDP-a, u SDP-u smatraju da je bojkot izbora glupost, i pored toga što je nesporno da je izborni proces kompromitovan.

“Ono što smo mi predložili jesu protesti ispred CIK-a jer znamo da je pet od sedam članova istekao mandat, a nakon toga i izmjena Izbornog zakona u smislu elektronskog unapređenja procesa. Ukoliko to uspijemo, to će biti unapređenje. Ukoliko ne, stranke opozicije moraju s više kapaciteta da kontrolišu izborni proces. Postoji kapacitet opozicije da to iskontroliše i na tome treba raditi, a ne tražiti izgovore”, rekao je Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a.

I u SDS-u kažu da se po pitanju unapređenja izbornog procesa i izmjena Izbornog zakona nešto mora mijenjati jer na nedavno završenim izborima u Hrvatskoj moglo se već u 22 časa vidjeti ko je pobjednik, dok se u BiH na to čeka mjesec dana zbog nekih vreća iz inostranstva, sabiranja i štimanja.

“Postavlja se pitanje objektivnosti i realnosti izlaska i na lokalne izbore, a pogotovo na one 2022. godine, ukoliko se na ovom segmentu ništa ne uradi. Imamo priču na nivou Vlade RS o digitalizaciji cijelog društva, a imamo izborni proces koji je kao u Kraljevini SHS”, rekao je Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a.

Ono oko čega se manje-više svi slažu jeste da bez pritiska međunarodne zajednice i Evropske unije Izborni zakon u BiH neće biti moguće izmjeniti, pa ni u dijelu modernizacije izbornog procesa, a kamoli dijela koji se odnosi na presude Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.

Sudeći prema stavovima zvaničnika, i u Evropskoj uniji shvatili su neophodnost izmjene Izbornog zakona BiH s obzirom na to da je Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, rekao nedavno “Nezavisnim” da je za lokalne izbore moguće uraditi određena poboljšanja, ali da je generalna ideja da se sveobuhvatnijom reformom ide do izbora 2022. godine.

I Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da je neophodno da se unaprijedi izborni proces jer on nije potpuno transparentan i oslobođen prevara i manipulacija.

“Vladajuće strukture ne pokazuju preveliki interes da nešto mijenjaju jer zasad u potpunosti kontrolišu izborni proces. Sam bojkot opozicije neće ništa promijeniti, a sem toga upitno je ko će sve ostati na opozicionoj strani do narednih izbora”, rekla je Topićeva, dodajući da promjenu Izbornog zakona i uvođenje novina isključivo vidi kroz pritisak međunarodnih aktera.

(Nezavisne)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here