Kako je bivša komunistička zemlja postala turistički raj

0
62

U posljednjih dvadeset godina broj turističkih posjeta Gruziji sa svega nekoliko stotina hiljada godišnje narastao je na gotovo 6,5 miliona.

Iako ova istočno-evropska država smještena na sjeveroistoku Crnog mora obiluje prirodnim, ali i istorijskim ljepotama, veliki turistički rast nije se dogodio slučajno već je rezultat snažnih političkih promjena i strategija kojima vlasti svoju zemlju žele uvrstiti na kartu najpoželjnijih turističkih destinacija.

Trenutno turizam, uz poljoprivredu čini glavnu privrednu granu Gruzije, a čini 7,5 odsto BDP-a, piše Quartzy.

Ali njihov put do trenutnih brojki nije bio lagan i morali su uvesti veliki broj izmjena kako bi svoju nekada zatvorenu zemlju otvorili za posjete i međunarodnu suradnju.

Nakon izlaska iz Sovjetskog Saveza period tranzicije prema kapitalističkom i demokratskom društvu tokom 90-ih godina bio je praćen velikim ekonomskim problemima, dok je u periodu od 1989. do 1994. godine njihov BDP pao za više od pedeset odsto, a godišnja stopa inflacije dosegla je 15.000 odsto.

Nakon završetka krize koja je zemlju zahvatila 2003. godine vlada pokreće velike reforme koje Gruziju uskoro dovodi do privrednog oporavka, te 2008. dolazi na 23. poziciju najslobodnije ekonomije svijeta čime je postala sve otvorenija i za turističke posjete.

Zbog svoje istorije i SSSR-a stanovnici Gruzije imali su veliki problem s nepoznavanjem engleskog jezika. Iz tog su razloga vlasti 2011. godine odlučile privući čak 1.500 stranih profesora engleskog kako bi tada već zahuktaloj turističkoj destinaciji pomogli u prevladavanju jezičnih barijera. Svaki profesor od države je dobio besplatan smještaj i dodatni finansijski stimulans od 275 dolara mjesečno.

Kako bi privukli sve veći broj turista država je otvorila svoje granice čime posjetioci iz gotovo 100 zemalja ne moraju podizati vizu za svoje putovanje.

Od ranih godina nezavisnosti, Svjetska banka izdvojila je više od 2,4 milijarde dolara za podršku rasta Gruzijske ekonomije, ali i njezine turističke industrije koja se tada tek razvijala. To je uključivalo pomoć u uspostavljanju sistemama zaštićenih područja, obnovi kulturnih dobara i lokalnih gradskih središta, te finansiranju razvoja turističkog poslovanja.

Kako bi nastavili pozitivan trend od novemra uvode aviolinije iz Milana, Bolonje, Marseja i Kelna. Osim toga do 2025. godine planiraju privući više turista iz zemalja EU, sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Azije, ali i povećati prosječnu potrošnju posjetilaca trenutnih 328 dolara unutar pet dana na 600 dolara sedmično.

(Jutarnji List)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here