BiH počinje da bilježi blagi napredak u borbi protiv korupcije, ali situacija je i dalje nezadovoljavajuća zbog nepostojanja političke volje.
Četvrti, posljednji izvještaj o monitoringu sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije i akcionog plana od 2015. do 2019. godine usvojen je polovinom ovog mjeseca na sjednici Savjeta ministara BiH, a pred nadležnima bi uskoro trebalo da se nađe i novi strateški okvir sa važenjem do 2024. godine koji je već pripremljen.
Posljednja analiza realizacije utvrđenih ciljeva pokazala je napredak, ali i da ima dosta prepreka u ispunjavanju zadataka koji treba da poprave loš imidž BiH kada je riječ o borbi protiv ove pošasti i doprinose boljem i pravednijem društvu.
Presjek stanja i stepen realizacije, koji su nedavno razmatrali ministri, napravila je Agencija za borbu protiv korupcije BiH, a direktor Hasim Šabotić ističe da je ipak potrebno uzeti u obzir da Agencija nema mogućnost da provjerava pouzdanost dostavljenih podataka.
– Bez obzira na eventualne rezerve koje se mogu javiti u pogledu pouzdanosti određenih podataka, četvrti izvještaj o monitoringu ipak predstavlja jedine zvanične podatke koji odražavaju i sublimiraju stepen sprovođenja – istakli su u Agenciji.
U odnosu na rezultate do 2014. godine, statistički ne mogu, kako su naveli, biti nezadovoljni sprovođenjem petog strateškog antikorupcijskog akta BiH.
– Međutim, realitet stanja u BiH kada je u pitanju pošast zvana korupcija, nažalost, ukazuje na potrebu preduzimanja konkretnih i odlučnijih mjera, postojanja veće političke volje i opredjeljenja te poštivanja vladavine prava – istaknuto je u dokumentu.
Naglašeno je i da je, iz prikaza o broju i vrsti osuđujućih presuda za djela koja se tiču korupcije na nivou cjelokupnog pravosudnog sistema u BiH, vidljivo da je u periodu trajanja strategije došlo do porasta broja osuđujućih presuda, uz napomenu da je broj uslovnih presuda izrazito veći od zatvorskih i novčanih kazni.
Identifikovali su i izazove koji su imali direktnu ili indirektnu refleksiju na efikasnost sprovođenja zadatih ciljeva. To su, na prvom mjestu, nedostatak političke i druge volje, veliki broj aktivnosti za čiju realizaciju su zaduženi svi subjekti u BiH, preambicioznost, uopštenost i neadekvatne formulacije dijela definisanih aktivnosti te nedostavljanje informacija sa pojedinih odgovornih adresa.
– Statistički gledano, iako je ostvaren određeni napredak u sprovođenju strategije, realitet stanja i percepcija korupcije zasjenjuju statističke pokazatelje – zaključeno je u informaciji u kojoj je ponovo naglašeno da ima manjkavosti i u samom zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije, što zahtijeva izmjene zakona, posebno u dijelu definisanja odgovornosti za neispunjavanje zakonskih obaveza.
O tim izmjenama pričalo se i prije nekoliko godina, a jedan prijedlog je i otišao u Parlament BiH, ali nije došao na dnevni red.
