Tuširajte se ili kupajte u rashlađenoj vodi, primjenjujte i hladne obloge, peškire, sunđere, kupke za stopala, navodi Institut za javno zdravlje Srbije “Batut”.

Ljekari preporučuju nošenje lagane, komotne odjeće od prirodnih materjala svijetlih boja, a prilikom izlazka napolje, neophodan je šešir ili kapa sa širokim obodom i naočale za sunce.

Redovno treba unositi tečnost, prije svega vodu, a eliminisati alkohol i smanjite unos kafe i gaziranih bezalkoholnih pića.

Takođe treba češće konzumirati hranu, pri čemu treba izbjegavati hranu s visokim sadržajem proteina.

Novorođenčad, odojčad i djeca uzrasta do četiri godine posebno su osjetljiva na visoke temperature, pri čemu često ne ispoljavaju brzo znake i simptome kao odrasli. Zbog toga djeci treba obući pamučnu odjeću svijetlih boja koja nije tesna, a bebama je dovoljna pelena i benkica bez rukava.

Bebe i mala djeca neće vam reći da su žedni, zato je veoma važno da im redovno dajete vodu.

Tokom toplotnih talasa bebama koje sisaju biće potrebni dodatni podoji a , između podoja, može im se ponuditi voda u kašičici. Bebe i djecu za vrijeme toplotnog talasa ne treba izvoditi napolje, a ako se izvode, to treba činiti isključivo u ranim jutarnjim ili večernjim satima. Tokom izlaska treba da budu u hladovini uz odgovarajuću zaštitu od sunca, što podrazumijeva pamučnu široku garderobu koja ne steže, svijetlih boja, šeširić, kremu sa zaštitnim UV faktorom.

Djeci od godinu dana i starijoj mogu se ponuditi komadi zaleđenog voća, na primjer lubenice koje mogu da sisaju i tako unesu dodatno tečnost i istovremeno se rashlade.

Redovno provjetravanje prostorija u stanu je najbolje u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, a u najtoplijem dijelu dana treba zatvoriti prozore, spustiti roletne da bi se stvorila prijatna hladovina.

Oni koji koriste ventilator nikada ne treba da ga usmjere direktno ka sebi, a oni koji koriste klima uređaj, treba da temperaturu u stanu ne bude ispod 24 stepeni Celzijusa.

Što se tiče putovanja, na put treba krenuti u ranim jutarnjim satima, zaštititi prozorska stakla kola tamnim folijama ili zastorima da bi se spriječio kontakt sa sunčevim zracima.

Ne treba prekrivati stolicu za bebe peškirom ili pamučnim ćebetom jer to sprečava kretanje vazduha, savjetuju ljekari i dodaju da tokom putovanja treba praviti česte pauze i obezbijediti dovoljan unos vode, navodi Institut “Batut”.

Češći i manje obilni obroci

Stručnjaci ukazuju da klimatski uslovi utiču na potrebe organizma za određenom vrstom hrane, pa tako u ljetnjem periodu, naročito tokom visokih temperatura, organizam nema potrebu za velikim energetskim unosom, već prvenstveno za odgovarajućim unosom tečnosti.

Dnevne potrebe se kreću od šest do osam čaša vode, odnosno jedan i po do dva litra, nekada i više tečnosti, zavisno od stepena fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja.

Ljekari ne preporučuju nadoknadu tečnosti samo unosom sokova bez obzira na njihov sadržaj šećera ili vještačkih zaslađivača, a poželjni su osvježavajući napici poput hladnog čaja, nabolje biljnog, pripremljenog na uobičajen način i ohlađen u frižideru.

Hladni napici za kojima obično posežemo kada su velike vrućine prijaju samo trenutno, ali su opasni ako je osoba pregrijana i znojava, mogu oštetiti sluzokožu ždrijela pa se može javiti bol u grlu i prehlada.

Kada je u pitanju izbor vrste hrane, stručnjaci savjetuju veći unos povrća i to svježeg ili spremljenog kuvanjem na pari ili u vodi ili grilovanjem i svježeg voća.

Od mliječnih proizvoda, prije svega, mladi sir od obranog mlijeka, jogurt i obrano mlijeko, uz izbjegavanje jakih sireva, kajmaka, pavlake i putera zbog velike količine masnoće.

Takođe je neophodno smanjiti unos mesa, uz preporuku za korišćenje ribe, piletine i ćuretine, a ne savjetuje se prženje i pohovanje za pripremu mesa, kao ni uzimanje suhomesnatih proizvoda.

Žitarice treba unositi svakodnevno u manjoj količini, hljeb i musli, a smanjiti ili isključiti upotrebu lisnatih tijesta i pekarskih peciva koja sadrže velike količine masnoće.

I tokom ljeta ishrana treba da je redovna, što podrazumijeva određen ritam obroka u toku dana, a poželjni su češći, manje obilni obroci.

Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju namirnica koje se tokom ljeta brže kvare, prije svega, namirnica životinjskog porijekla s obzirom da predstavljaju dobru podlogu za razvoj bakterija, a najosjetljivije su meso i prerađevine, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, pa ih obavezno treba čuvati u frižideru.

Stručnjaci upozoravaju da je od svih mliječnih proizvoda sladoled najčešći krivac za trovanje hranom u ovom periodu jer, po svom sastavu jaje predstavlja idealnu podlogu za razvoj salmonele i zato je neophodna dobra termička obrada, te treba paziti pri konzumiranju kolača, kremova i sladoleda koji sadrže svježa jaja./RTRS/.