Mršav učinak Zvizdićevog kabineta

0
225

U proteklih godinu dana, Savjet ministara BiH utvrdio je i parlamentu BiH, koji i ne zasijeda, proslijedio tek sedam prijedloga zakona, devet informacija, osam izvještaja, jednu odluku, jedan program i 75 odgovora na poslanička pitanja.

Praktično, u posljednjih godinu dana, kako tvrde dugogodišnji parlamentarci, Savjet ministara BiH uradio je ono što se u normalnim zemljama i sa malo političke volje može završiti za jedno zasjedanje parlamenta BiH.

“Većina sjednica odvija se telefonski, nema ozbiljnijih rasprava, budžet nije obezbijeđen, ali na kraju krajeva i ništa što je ozbiljno ne bi trebalo da predlaže Savjet ministara BiH koji je u tehničkom mandatu. To što oni sada rade neprimjereno je trenutku u kojem se zemlja nalazi, a oni bi tako da rade četiri godine, što je nedopustivo”, rekla je za “Nezavisne” Dušanka Majkić, delegat u Domu naroda BiH.

Prema podacima Savjeta ministara BiH, od 4. septembra 2018. godine do 19. septembra ove godine, Predsjedništvu BiH dostavljeno je i 28 prijedloga odluka o ratifikaciji sporazuma koji se moraju ratifikovati uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH, a takođe Predsjedništvu BiH dostavljena su i 53 prijedloga sporazuma sa osnovom za njihovo zaključivanje.

U tom vremenu bio je i period duži od mjesec dana kako ministri u Savjetu ministara nisu održali nijednu sjednicu, što je najduže u ovom mandatu Savjeta ministara da se ministri nisu ni čuli ni vidjeli.

Takođe, ministri u pomenutom intervalu nisu donijeli nijednu bitniju odluku, a kako su mnogi ranije isticali, zbog neusvajanja budžeta za 2019. godinu, svima su manje-više ruke vezane, jer se finansiranje svih institucija odvija sa budžetom preslikanim iz 2018.

“Ne treba zaboraviti da je to Savjet ministara BiH u tehničkom mandatu i da su im na određeni način vezane ruke te se ne može reći da on može raditi punim kapacitetom. Sve ide dosta traljavo, kao i funkcionisanje ostalih institucija. U Savjetu ministara BiH prelamaju se različiti interesi različitih političkih partija i posljedice tih igrarija osjete se i u njihovom radu”, rekla je za “Nezavisne” Tanja Topić, politički analitičar.

Kada je u pitanju (ne)rad, ništa bolja situacija nije ni u Parlamentarnoj skupštini BiH, koja je posljednji zakon, i to izmjene i dopune Zakona o službi u Oružnim snagama BiH, usvojila početkom juna 2018. godine.

Od tada, i pored nekoliko pokušaja, parlament BiH u suštini nije ništa ni uradio, jer nijedan zakon od tada do danas nije završio kompletnu proceduru, odnosno nije usvojen u oba doma parlamenta BiH.

Kakva je situacija i u Savjetu ministara BiH i u Predstavničkom domu parlamenta BiH, možda najbolje govori činjenica da jedan čovjek, odnosno Denis Zvizdić, predsjedava i jednom i drugom institucijom, što je nezabilježena praksa u evropskim zemljama.

(Nezavisne)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here