Sjevernoatlantski savez 4. aprila obilježava 70 godina postojanja. Prije dvadeset godina, u martu 1999. godine, njegove redove prvi put su popunile države bivšeg istočnog bloka: Češka, Poljska i Mađarska.
„Aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je u nekim svojim govorima spustio NATO na klub primalaca američkog oružja i američke vojne pomoći. Članstvo u ovom klubu određuje se vojnim troškovima u iznosu od dva do četiri odsto BDP-a svake konkretne zemlje“, rekao je Bašta.
„I treba reći da on ima pravo da razgovara o Alijansi, jer se sâm zalagao za uključivanje Češke u NATO“, dodao je on.
„Pošto sam se u to vrijeme, prvo kao opozicioni član češkog Parlamenta, a zatim kao član socijaldemokratske Vlade, zalagao za članstvo naše zemlje u NATO-u, želeo bih da objasnim naše motive. Radi se o tome da češku politiku progone dvije istorijske traume. Prva je Minhenski sporazum iz 1938, u kojem su učestvovali i naši tadašnji neprijatelji i saveznici. Drugi je upad armija pet socijalističkih zemalja u Čehoslovačku u avgustu 1968. godine. Sjećajući se toga, glasali smo za članstvo u NATO-u“, objasnio je Bašta.
Zemlja je ušla u organizaciju u martu 1999. i nakon 14 dana bila prinuđena da učestvuje u bombardovanju Beograda.
„Prošlog mjeseca češki predsednik Miloš Zeman, koji je bio premijer naše Vlade 1999. godine, izjavio je da je naše tadašnje učešće u dejstvima u Jugoslaviji bila greška. U tome se u potpunosti slažem sa njim“, istakao je Bašta.
U međuvremenu, Češka je sve sigurnija da je u savremenom svijetu članstvo u NATO-u neophodno, ali nedovoljno, smatra on. Posebno je važan Član 1 Sjevernoatlantskog sporazuma o mirnom rješavanju sporova, zaključio je Bašta.
