Brze rijeke, virovi, te odbačeni predmeti samo su neke od opasnosti koje vrebaju kupače na otvorenim kupalištima. Moramo biti svjesni svojih plivačkih mogućnosti, ali i poštivati pravila poput onog da u vodu ne ulazimo zagrijani ili punog stomaka.
Ovo su neki od savjeta koje je za čitaoce “Nezavisnih” iznio Aleksandar Draganović, spasilac na otvorenim vodama, koji ističe da za kupanje nisu bezbjedne vode koje nemaju siguran pristup i uređene plaže, i koje svojim karakteristikama mogu da ugroze bezbjednost kupača.
Podsjetimo, nedavno se u Bijeljini utopio jedanaestogodišnjak, a slične dvije tragedije potom su potresle i Beograd, gdje su se utopila dvojica dječaka, što dovoljno govori koliko moramo biti oprezni tokom sezone kupanja.
Prema riječima Draganovića, prije ulaska u vodu potrebno je provjeriti o kakvom je kupalištu riječ, što, između ostalog, podrazumijeva da li je uređeno ili nije, kolika je dubina vode i da li ima spasilačku službu.
“U slučaju kada na kupalištu nema organizovane spasilačke službe ili kada spasioci nisu u mogućnosti da reaguju, svaki plivač se može smatrati spasiocem. Prije spasavanja moramo biti svjesni da ćemo time i sebe ugroziti, tako da svoju sigurnost treba da stavimo na prvo mjesto”, ističe on. Draganović kaže da bi bilo poželjno da pri spasavanju imamo neki predmet koji ne može da potone, a koji ćemo da damo utopljeniku.
“Ako moramo lično da pomognemo osobi koja se davi, prije kontakta s njom moramo probati verbalno da je smirimo i objasnimo da ćemo joj pomoći. Bilo bi poželjno da spasavanju prisustvuje više plivača”, kaže on.
Nada Banjac, načelnik Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka, napominje da, ako se desi da je osoba počela da se utapa, ali je još svjesna, potrebno joj je dodati kolut za naduvavanje ili štap da se uhvati, te je tako povući iz vode. Potrebno je paziti da voda ne ulazi na nos ili usta. Za svaki slučaj potencijalnog utapanja, kako napominje Banjčeva, uvijek je neophodno pozvati Hitnu pomoć.
“Ako se radi o osobi koja pluta ili ju je izbacila voda, spasilac treba prići s leđa i na isti način izvući osobu iz vode ili izvlačenjem za kosu. Za djecu se odmah uskače u vodu i izvlači na bezbjednu površinu”, kaže ona.
Spasilac u tom slučaju, kako je dodala Banjčeva, može nakratko postaviti utopljenika preko koljena, da se iscijede voda i mulj iz nosa i usta.
Odmah nakon toga treba postaviti osobu na leđa i provjeriti vitalne znake, kao što su stanje svijesti, da li diše te da li ima puls na vratnoj arteriji.
Ponovo treba pregledati disajne puteve – nos i usta, odnosno provjeriti da li ima stranog sadržaja i očistiti disajni put radi daljeg postupka osnovnog pružanja oživljavanja, vještačkog disanja i spoljne masaže srca.
Omjer je 30 kompresija na grudnu kost (malo niže od sredine grudne kosti, utiskujući najmanje za pet centimetara prema kičmenom stubu) i dvije vještačke ventilacije (usta na usta ili usta na usta i nos, najbolje preko čiste maramice ili gaze da se izbjegne mogućnost infekcije).
“Pri tome, glava utopljenika treba da bude pažljivo okrenuta (paziti na vratnu kičmu) u bočnu stranu i prema dolje radi eventualne evakuacije vode koja je prodrla u disajne puteve i u želudac”, navodi Banjčeva.
Biće angažovana Spasilačka služba
Iako Spasilačka služba u Banjaluci još nije zvanično angažovana, gradonačelnik Slobodan Gavranović tvrdi da će ta služba i ove sezone biti organizovana na plažama.
“Vidjećemo potrebe na pojedinim plažama, a zasad je sigurno da plaža Abacija ima potrebu za ovom službom. Kupanje nije dopušteno i ljudi se kupaju na vlastitu odgovornost.
Mi možemo samo to aktivno da pratimo i izbjegnemo neželjene situacije”, istakao je Gavranović. Miroslav Mišković iz Spasilačke službe RK “Buk” kaže da ih još niko nije zvanično kontaktirao, ali da ima informaciju da će biti angažovani. /Nezavisne novine/.
